kad baš sve pođe krivo

Mislili ste da je hrvatska blamaža s F-16 najgori vojni posao ikad? Ovo je priča o norveškom šopingu iz pakla

  • Autor: Davorka Grenac
  • Zadnja izmjena 09.02.2019 13:26
  • Objavljeno 09.02.2019 u 13:26
Njemački vojni helikopter NH90 u letu

Njemački vojni helikopter NH90 u letu

Izvor: Profimedia / Autor: nn

Riječima 'tragedija' i 'katastrofa' Norvežani opisuju nabavu 14 višenamjenskih helikoptera NH90 tvrtke NHIndustries (NHI). Naručili su ih 2001., na prvu letjelicu čekali su do 2011., a do danas im je isporučeno devet. Kada preostale stignu, Norveška kraljevska vojska računa da nova eskadrila neće biti u punoj funkciji do 2025., četvrt stoljeća nakon sklapanja ugovora! U sličnoj situaciji našle su se Švedska i Finska, mučeći se s kašnjenjima i tehničkim problemima

Tijekom galame zbog propale kupnje zrakoplovne eskadrile F–16 Barak od Izraela, Damir Krstičević izjavio je kako 'nema teže stvari nego nabaviti višenamjenski borbeni avion'.

Norvežani, doduše, ne kupuju višenamjenske borbene zrakoplove, nego višenamjenske vojne helikoptere, ali vjerojatno bi se složili s primjedbom hrvatskog ministra obrane da je kupovanje vojnih zrakoplova najteži posao na svijetu. U svakom slučaju, nabavu 'helikoptera iz noćne more' svojih prethodnika aktualni norveški ministar obrane Frank Bakke-Jensen naziva 'tragedijom' i 'katastrofom'.

'Riječi 'tragedija' i 'katastrofa' najbolje opisuju dvadesetogodišnji proces nabave helikoptera tijekom kojega nemamo zadovoljene potrebne kapacitete', izjavljuje ministar u listu Verdens Gang, a to sa zadovoljstvom prenosi ruski portal Sputnik.

Norvežanima je očito dozlogrdilo čekanje jer u njihovom parlamentu ovih dana traje žestoka rasprava o promašenoj i ultraskupoj nabavi obrambene opreme tijekom koje će biti ispitani visoki vojni dužnosnici te sedam bivših ministara obrane. Konkretno, riječ je o sudbini 14 višenamjenskih helikoptera NH90 naručenih davne 2001. godine uz cijenu od 900 milijuna dolara. Tijekom 18 godina čekanja isporučeno ih je samo devet, cijena je u međuvremenu narasla na 1,3 milijarde dolara, ali helikopteri su uglavnom prizemljeni zbog 'drastičnih potreba za održavanjem i ozbiljnog nedostatka rezervnih dijelova'. Kada i stigne preostalih pet komada, Norveška kraljevska vojska računa da nova eskadrila neće biti u punoj funkciji do 2025. godine, četvrt stoljeća nakon sklapanja ugovora!

Noćna mora s helikopterima počela je 2000. godine, kada se tadašnji ministar obrane Bjørn Tore Godal sa svojom ekipom, umjesto kupnje poznatog i uhodanog modela, odlučio za eksperimentalni NH90, iako u tom trenutku još nije bio proizveden nijedan primjerak za prodaju, ali je zato NH90 reklamiran kao revolucionarni, prvi serijski proizveden helikopter u potpunosti opremljen elektroničkom kontrolom leta, tzv. Fly by Wire.

Norveška se odlučila za nabavu NH90 iako tada još nije bio proizveden nijedan primjerak

Norveška se odlučila za nabavu NH90 iako tada još nije bio proizveden nijedan primjerak

Izvor: Profimedia / Autor: nn

Zvučalo je dobro, tim više što je serija NH90 razvijena kao odgovor na zahtjeve NATO-a za suvremenom letjelicom za dvije namjene - jedan model je taktički transportni helikopter (TTH) za kopnenu vojsku, a drugi NATO Frigate Helicopter (NFH) za potrebe na moru, kao što je kontrola morskih granica i kretanje podmornica. Prema prvobitnom planu, Norvežani su osam NH90 namijenili obalnoj straži.

Spomenuti modeli ideja su NATO-ove agencije za upravljanje helikopterima, a izvođač radova u svim fazama nastajanja te serije – od projektiranja i proizvodnje do logističke potpore – jest NHIndustries (NHI), tvrtka koju su 1992. godine osnovali francuski i njemački Eurocopter (sada Airbus Helicopters), talijanski Agusta (sada Leonardo) i nizozemski Stork Fokker Aerospace (sada Fokker Aerostructures). Prvi prototip poletio je 1995. godine, a ubrzo su počele stizati narudžbe, do 2000. godine čak 366 komada. Stvar se s Norveškom počela komplicirati kada je tvrtka, bez prethodnog iskustva u proizvodnji, prve letjelice obećala isporučiti 2005., a one te godine nisu bile ni blizu završetka.

Do 2000. godine naručeno je čak 366 komada helikoptera NH90

Do 2000. godine naručeno je čak 366 komada helikoptera NH90

Izvor: Profimedia / Autor: nn

Na prvi helikopter čekalo se do 2011. godine, cijelo desetljeće nakon potpisivanja ugovora. Nestrpljivi Norvežani navodno su namjeravali raskinuti ugovor i zamijeniti NH90 neznatno manjim, ali znatno jeftinijim američkim Sikorsky Seahawkom, no shvatili su da bi raskidom ugovora bili na golemim gubicima. U međuvremenu je stigla 2014., godina u kojoj je dotrajala eskadrila helikoptera Lynx morala biti zamijenjena, što znači da je norveška obalna straža od tada do daljnjega bez letjelica, iako mora nadgledati najdužu obalu u zapadnom dijelu Europe, dugačku 58.233 kilometra, pratiti ribolovce, kretanje podmornica i poduzimati akcije spašavanja na moru. Letjelice pristigle u međuvremenu pak manje-više miruju na zemlji zbog tehničkih nedorečenosti i suludo visokih troškova sata leta - 20.500 dolara - pet puta viših od 4000, koliko stoji sat leta Sikorsky Seahawka.

Norvežanima za utjehu, u tom sosu nisu sami. S njima su još tri nordijske zemlje pristale na kupnju NH90, no Danska je od toga odustala 2012. i umjesto njih naručila američke Seahawke, dok se Švedska i Finska muče s kašnjenjima i tehničkim problemima. Finska je 2001. naručila 20, a Švedska 18 komada. U Švedskoj su u početku hvaljeni kao hipermoderna zamjena za staru eskadrilu, ali nakon isporučenih samo devet komada u 18 godina i rasta troškova, komentator nacionalne mreže STV Mats Knutsson opisuje to kao 'najveću grešku nabave novog doba'.

'Kada bismo danas odlučivali o nabavi, to zasigurno ne bi bio NH90', izjavljuje šef švedske eskadrile helikoptera Jonas Nellsjö, žaleći se također na nedostatak rezervnih dijelova.

  • +16
  • +13

Eurocopter NH90

Autor: Profimedia

Bez obzira na probleme u isporuci i nestrpljenje prvih naručitelja, NHIndustries je začudo tijekom godina dobio 500 narudžbi (Katar 28 komada, uz cijenu od tri milijarde dolara, Italija 60, Grčka 20 s namjerom kupnje 14 dodatnih, Njemačka ih je naručila 122, ali ih je 2013. smanjila na 82…). Jedan od razloga višegodišnjeg kašnjenja leži u činjenici da NHIndustries svaku narudžbu prilagođava zahtjevima pojedine zemlje naručitelja, pa su Šveđani, primjerice, zahtijevali da u njihovu slučaju strop kabine mora biti 24,5 centimetra viši nego standardni model, što dodatno usporava proizvodnju.

Ali što je – tu je te Norvežani, kao i Šveđani, pokušavaju umanjiti štetu i troškove. Problem obalne straže Norvežani misle riješiti iznajmljivanjem helikoptera do 2025., kada bi modeli NH90 trebali konačno biti u letnom stanju, ali to traži vremena i dodatnog novca. Zbog enormnih troškova po satu leta, švedsko Vijeće obrane namjerava TTH, transportne helikoptere za vojne potrebe na kopnu, držati što više prizemljene, a prednost dati NFH eskadrili za pomorske misije. Ali što s posadama specijalno obučenima za TTH, pita Radio Sverige, dok glasnogovornik kršćanskih demokrata zadužen za pitanja obrane Mikael Oscarsson za STV izjavljuje:

'Da, to je priča o katastrofi. Prvu isporuku helikoptera čekali smo više od desetljeća, a kada su napokon stigli, shvatili smo da si ne možemo dopustiti luksuz da lete.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!