U jeku sve učestalijih upozorenja na mogućnost novog velikog sukoba na europskom tlu, najveća luka u Europi – Rotterdam – započela je ozbiljne pripreme za krizni scenarij. Vlasti ove nizozemske luke, ključne za europsku trgovinu i opskrbu, objavile su da razvijaju logističke i sigurnosne planove za slučaj vojnog sukoba s Rusijom, uključujući prostor za vojne brodove, redovite vojne vježbe i mogućnost preusmjeravanja komercijalnog prometa
Informaciju je prvi prenio Financial Times, pozivajući se na izjavu Boudewijna Siemonsa, izvršnog direktora Uprave luke Rotterdam, a on je otkrio da su pozivi iz vrha NATO-a već počeli mijenjati svakodnevno funkcioniranje jedne od najvažnijih luka svijeta.
Luka pod novim režimom: Prostor za vojne brodove, suradnja s NATO-om i godišnje vježbe
Prema riječima Siemonsa, Rotterdam već blisko surađuje s lukom Antwerpen te redovito komunicira s NATO-ovim zapovjedništvom i nizozemskim ministarstvom obrane. Na zahtjev saveza, luka će četiri do pet puta godišnje primati ratne brodove s vojnim zalihama te će oni boraviti u njoj i po nekoliko tjedana.
Zanimljivo, unatoč veličini i važnosti, Rotterdam nikada nije imao zaseban vojni terminal, ni u Hladnom ratu ni za vrijeme Zaljevskog rata 2003., kada je vojni promet također bio znatno povećan. Danas je kontejnerski terminal jedini dio luke u kojem je moguće sigurno premještanje municije.
Osim toga, najavljena je organizacija godišnjih amfibijskih vojnih vježbi unutar same luke, što potvrđuje njenu stratešku važnost za europsku sigurnost.
Rutte upozorava: Rusija bi mogla napasti do 2030. godine
Ove mjere nisu izoliran slučaj, već dio šire slike – Europa se ubrzano priprema za moguće ratne okolnosti. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte javno je upozorio da postoji realna prijetnja da bi Rusija mogla napasti neku od članica saveza do 2030. godine.
Paralelno s vojnim planovima, Europska unija radi na masivnom planu ponovnog naoružavanja, vrijednom do 800 milijardi eura. Cilj je jasan: ojačati obrambene kapacitete i smanjiti ovisnost o Sjedinjenim Američkim Državama.
U takvom kontekstu luke poput Rotterdama postaju ključne ne samo za obranu, već i za stratešku logistiku cijelog kontinenta.
Europski skladišni kapaciteti: Predlaže se stvaranje strateških zaliha sirovina i lijekova
Upravo zato Siemons poziva EU da uspostavi zajedničke rezerve ključnih sirovina, ne samo nafte, već i bakra, litija i grafita, ključnih za obrambenu industriju i energetski prijelaz. Također predlaže skladištenje lijekova, hrane i vode u blizini velikih logističkih središta poput Rotterdama.
Dio nizozemskih strateških rezervi nafte već se sada skladišti u toj luci, što daje dodatnu težinu prijedlogu da se upravo ondje razviju europski centri za kriznu pohranu.
Europska komisija već bi ovaj tjedan trebala predstaviti novu strategiju rezervi, a ona uključuje ne samo energente i lijekove, već i medicinske zalihe, sirovine i ključnu opremu, kako bi se EU osposobio za samostalno djelovanje u slučaju dugotrajne krize.