U Hrvatskoj podstanare prijavljuje tek stotinjak tisuća vlasnika stanova. Međutim procjene su da podstanara ima dva do tri puta više od onih legalno prijavljenih. Premda porezno opterećenje nije visoko, većina stanova u najmu iznajmljuje se ilegalno, zbog čega dolazi do brojnih problema.

Osim što se ilegalnim iznajmljivanjem vara država, sporove između najmodavaca i podstanara nije lako riješiti ako prava i obveze nisu jasno regulirani ugovorom. Primjerice, najmodavci ne mogu tužiti podstanare ako im oni ne plate stanarinu ili demoliraju stan, ilegalni podstanari ne mogu ostvariti porezne olakšice i druga prava i sl.

Kako bi uvelo više reda u iznajmljivačku djelatnost i napunilo ispražnjenu državnu blagajnu, Ministarstvo financija je u najavljene porezne izmjene uključilo jače povezivanje Porezne uprave s javnim bilježnicima.

Prema predloženim izmjenama, javni bi bilježnici bili obvezani Poreznoj upravi dostaviti ovjerene ugovore i ostale isprave o ostvarivanju najamnine i zakupnine nekretnina.

Time se pojednostavljuje procedura, ali i uvodi jača financijska disciplina jer će svi ugovori o najmu ovjereni kod javnog bilježnika automatski stizati poreznicima te će na temelju njih utvrđivati poreznu obvezu.

Dosad su iznajmljivači trebali sami prijaviti ugovor o najmu stana nadležnoj poreznoj upravi. Međutim mnogi to nisu činili kako bi izbjegli plaćanje poreza.

Inače, fizičke osobe koje iznajmljuju stambeni prostor dužne su plaćati porez na dohodak po stopi od 12 posto i odgovarajući prirez, uz mogućnost korištenja poreznog odbitka.

Primjerice, ako je ugovorena cijena najma 2000 kuna, taj iznos najprije se umanjuje za 30 posto porezno priznatih izdataka, odnosno za 600 kuna, i dobije se porezna osnovica od 1400 kuna. Na poreznu osnovicu obračunava se porez po stopi od 12 posto, što iznosi 168 kuna. Na to se dodaje prirez koji se plaća prema mjestu prebivališta iznajmljivača. Ako porezni obveznik ima prebivalište u Zagrebu, plaća prirez od 18 posto, neovisno o tome gdje se nalazi stan za iznajmljivanje. U tom slučaju prirez na gornju poreznu osnovicu iznosi 30,24 kune. Dakle ukupna porezna obveza (porez i prirez) iznosi 198,24 kune.

Treba naglasiti da Porezna uprava razrezuje porez na temelju svojih kriterija. Ako je prijavljen iznos najamnine niži od realnog na tržištu, poreznici će povećati poreznu osnovicu te obračunati viši iznos poreza i prireza.

U slučaju promjene cijene najamnine najmodavac je dužan novu cijenu dostaviti Poreznoj upravi. Ako je ugovor sklopljen na neodređeno vrijeme, visina najamnine ne može se mijenjati prije isteka roka od jedne godine. Nakon toga roka svaka ugovorna strana može u pisanom obliku predložiti izmjenu visine najamnine.

Ostvareni dohodak od najma smatra se konačnim dohotkom, što znači da iznajmljivači stanova nisu dužni podnositi godišnju poreznu prijavu.