novac na sunce

Kamate na stambene kredite u SAD-u iznad šest posto, u Hrvatskoj upola manje. Upitali smo banke kako to i čeka li nas kreditna kriza

  • Autor: Lucija Špiljak
  • Zadnja izmjena 30.09.2022 06:24
  • Objavljeno 30.09.2022 u 06:24
Ilustracija

Ilustracija

Izvor: Cropix / Autor: Cropix, tportal

Kamate na hipotekarne kredite u SAD-u premašile su šest posto, prvi put od financijskog sloma 2008. koji je započeo na tamošnjem nekretninskom tržištu i u crno zavio cijeli svijet. U Hrvatskoj, čije je gospodarstvo minijaturno u usporedbi s američkim, kamate na stambene kredite u prosjeku su upola niže. Provjerili smo kako je to moguće i čeka li nas neka nova kreditna kriza

Podsjetimo, Američka središnja banka (Fed) priopćila je prošli tjedan da će ponovno povisiti svoju referentnu kamatnu stopu za tri četvrtine postotnog boda, upozorivši da sada očekuje gotovo nulti rast gospodarstva u 2022.

S druge strane Europska središnja banka 'kasni' u usporedbi s drugim vodećim bankama u svijetu. S prvim podizanjem krenula je u srpnju te najavila daljnje zaoštravanje monetarne politike uz kamatu koja je sad na 1,25 posto.

Razlika je znatna, a ostaje pitanje u kolikoj će se mjeri ESB-ovo podizanje kamatnih stopa odraziti na Hrvatsku, zašto su kod nas krediti toliko povoljniji u usporedbi sa SAD-om, trebamo li se bojati rasta kamata i kako ćemo vraćati kredite kad porastu kamatne stope?

S podizanjem raspona svoje referentne kamatne stope Fed je počeo još u ožujku, a s intenzivnom dinamikom zaoštravanja monetarne politike nastavio je i na nedavnom zasjedanju u rujnu. Prema petom podizanju, ciljni raspon referente kamatne stope dosegnuo je 3-3,25 posto, što u Raiffeisenbanku (RBA) Hrvatska interpretiraju kao 'blago restriktivnu razinu monetarne politike'.

Po novim ekonomskim prognozama, dužnosnici predviđaju da će referentne kamatne stope dosegnuti 4,4 posto do kraja ove godine te 4,6 posto u 2023. S druge strane Europska središnja banka (ESB) skromnije je započela sa svojim podizanjem referentnih stopa kao odgovor na aktualnu krizu. Prvo podizanje bilo je u srpnju, a trenutna referentna kamatna stopa iznosi 1,25 posto.

'Upravo u toj razlici između referentnih kamatnih stopa leži i uzrok značajne razlike u kamatnim stopama između SAD-a i Europe', ističu iz RBA-e, podsjećajući da je ESB najavio nastavak podizanja kamatne stope još u ovoj godini, ali i u prvom tromjesečju 2023., što će se, smatraju, zasigurno odraziti i na kretanje kamatnih stopa.

Raiffeisenbank

Raiffeisenbank

Izvor: Profimedia / Autor: majorstockphoto / Alamy / Alamy / Profimedia

'Takav trend neće zaobići ni Hrvatsku, koja uskoro postaje dio jedinstvene europske valute, tako da ne isključujemo mogućnost rasta kamatnih stopa, ali će rast zbog ulaska u europodručje i posljedičnog smanjenja premije rizika, kao i troškova, biti niži nego da je ostala izvan europodručja. Dodatno, kamatne stope ugovorene na stambene kredite u Hrvatskoj većinom su vezane uz NRS (nacionalna referentna stopa) kao promjenjiv parametar.

NRS predstavlja prosječni trošak izvora financiranja bankarskog sektora ostvaren u prethodnom razdoblju, pa se promjene tržišnih kamatnih stopa prenose na NRS s vremenskim odmakom. Zbog toga su prosječne kamatne stope na kredite vezane uz NRS još uvijek na razini na kojoj su bile prije nego što je Europska središnja banka započela podizati referentne kamatne stope. No s vremenom će se i NRS početi povećavati i time dovesti do rasta kamatnih stopa na kredite. Zbog toga se preporučuje korisnicima kredita da ugovore fiksne kamatne stope do kraja otplate ili u razdoblju od sljedećih nekoliko godina i time izbjegnu uvećanje otplatnih rata kredita u razdoblju pojačanih fluktuacija na financijskim tržištima', navode iz RBA-e.

  • +3

Euri i kune

Izvor: Cropix / Autor: Duje Klaric / CROPIX

ESB-ovo podizanje kamatnih stopa reflektirat će se i na Hrvatsku

Visine kamatnih stopa poslovnih banaka u Hrvatskoj, koje su u ovom trenutku na povijesno niskim razinama, direktno su povezane s monetarnom politikom Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke, ističu iz Hrvatske udruge banaka (HUB). Podsjećaju i da Europska središnja banka oprezno pristupa zaoštravanju monetarne politike: 'Smjer promjene monetarne politike i kretanja kamatnih stopa je poznat, no u ovom trenutku nije moguće predvidjeti brzinu i ukupno trajanje ciklusa podizanja kamatnih stopa s obzirom na to da su prisutne visoka neizvjesnost i nemogućnost predviđanja daljnjeg kretanja inflatornih pritisaka', naglašavaju iz HUB-a.

ESB je na zadnjoj sjednici Upravnog vijeća nastavio s podizanjem ključnih kamatnih stopa, što će se s vremenskim odmakom reflektirati i na kamatne stope u Hrvatskoj.

'Nismo u mogućnosti precizno prognozirati ni intenzitet ni trenutak povećanja kamatnih stopa u Hrvatskoj, ali postoji nekoliko čimbenika koji ublažavaju pritisak na trenutno povećanje kamatnih stopa u Hrvatskoj. Ulazak Hrvatske u europodručje smanjuje regulatorni trošak i premiju rizika države te ojačava konkurenciju na bankarskom tržištu koje ima visoku likvidnost.

Također, u Europskoj uniji slijedi gospodarsko usporavanje koje će ublažiti pritisak potražnje za kreditima i posljedično rast kamatnih stopa. Navedeni faktori u ovom trenutku ukazuju na to da će se u Hrvatskoj sporije zaoštravati monetarni i financijski uvjeti te ne očekujemo kratkoročan i velik porast kamatnih stopa', kažu iz HUB-a.

Prema zadnjim podacima HNB-a na razini sektora, primjećuje se višegodišnji trend pada udjela kredita s promjenjivim kamatnim stopama, što u konačnici utječe i na veću otpornost kućanstava na kamatni rizik. Prema zadnjim raspoloživim podacima HNB-a, 62 posto potrošača ima fiksnu ili kombiniranu kamatnu stopu, a 38 posto potrošača ima promjenjivu kamatnu stopu.

'Većina banaka nudi isključivo fiksne kamate'

'U ovom trenutku ne postoje pokazatelji koji bi ukazivali na povećane poteškoće klijenata u izvršavanju svojih obaveza, ali HUB i banke u Hrvatskoj pozorno prate razvoj energetske krize te će u slučaju potrebe pravovremeno reagirati u cilju olakšavanja utjecaja nepovoljnih okolnosti na svoje klijente. Svi građani koji očekuju ili imaju financijske poteškoće u svakom trenutku mogu razgovarati sa svojom bankom u cilju pronalaska individualnog rješenja.

Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju definira maksimalno dopuštenu kamatnu stopu na stambene potrošačke kredite, a koja ovisno o valuti kredita u ovom trenutku može maksimalno iznositi 4,09 posto. Također, u cilju zaštite svojih klijenata i vlastitog portfelja, većina banaka u ovom trenutku u ponudi ima isključivo fiksne kamatne stope pri ugovaranju nenamjenskih kredita. Kod ugovaranja dugoročnih kredita, potrošači koji žele izbjeći izloženost budućem kretanju kamatnih stopa mogu odabrati kredite u kojima je kamatna stopa fiksna za dio ili za cijelo razdoblje otplate kredita, kažu u HUB-u.

  • +9
  • +6

Novi luksuzni stambeni kompleksi u Zagrebu

Izvor: Cropix / Autor: Marko Miscevic

Iz Erste banke kažu da je nakon dužeg perioda postupnog pada kamatnih stopa bilo izgledno očekivati stabilizaciju tog trenda tijekom 2022., između ostalog pod utjecajem inflatornih kretanja, reperkusija za smjer monetarne politike, posebno ECB-a, ali i globalnih geopolitičkih događanja.

'Međutim treba naglasiti da će, kratkoročno gledano, u idućem razdoblju razina kamatnih stopa dominantno ovisiti o potezima nositelja monetarnih politika u segmentu podizanja referentnih kamatnih stopa, i to ponajprije Europske središnje banke, kao odgovora na trenutačno okruženje visoke inflacije i popratne neizvjesnosti povezane s ratnim sukobom u Ukrajini. Na kraju, važno je naglasiti da je transmisija očekivanog rasta referentnih kamatnih stopa brža kod klijenata s kreditom vezanim uz EURIBOR, dok s druge strane raširena upotreba NRS-a u formiranju kamatnih stopa smanjuje izloženost kamatnom riziku, odnosno rast tereta otplate bit će postupan i uz vremenski odmak u skladu s prirodom određivanja stope NRS-a', navode iz Erste banke.

Što u ovom trenutku preporučuju klijentima? Imajući u vidu činjenicu da će trend kretanja kamatnih stopa vrlo vjerojatno biti uzlazan u idućim godinama, načelni savjet ili sugestija klijentima, u prvom redu onima koji koriste kredite uz ugovorenu varijabilnu kamatnu stopu, išla bi, kažu, u smjeru pojačane orijentacije na zaštitu od takvog eventualnog porasta, odnosno analizu dostupnih opcija koje im stoje na raspolaganju u tom segmentu.

Promjena vrste kamatne stope iz promjenjive u fiksnu ili kombiniranu

'S ciljem osiguranja od eventualnog rasta referentne kamatne stope u budućnosti, Erste banka već dulji niz godina nudi mogućnost promjene vrste kamatne stope iz promjenjive u fiksnu ili kombiniranu kamatnu stopu. Riječ je o jednostavnoj proceduri koja uključuje potpisivanje aneksa ugovoru te njegovu solemnizaciju. Osim troškova javnog bilježnika, sama promjena kamatne stope ne iziskuje dodatne troškove za klijenta.

Međutim važno je napomenuti da je eventualna promjena kamatne stope iz promjenjive u fiksnu ili kombiniranu individualna odluka svakog pojedinog korisnika kredita te je donosi temeljem vlastite procjene dugoročne isplativosti takvog koraka. Naime odabirom fiksne kamatne stope klijenti imaju mogućnost zaštititi se od rizika mogućeg rasta referentnih kamatnih stopa u budućnosti, odnosno osigurati se od mogućeg utjecaja takvih kretanja na visinu kamatne stope. S druge strane klijenti koji nastave koristiti promjenjivu kamatnu stopu tijekom otplate kredita i dalje će snositi dio rizika njezina mogućeg rasta u budućnosti, iako ona u nekim razdobljima može biti i niža u odnosu na fiksnu', zaključuje se.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!