NESPOSOBAN ZA EURO

Kako su bankari uvalili Lalovcu kredit u švicarcima

  • Autor: Z. Korda
  • Zadnja izmjena 27.04.2015 12:56
  • Objavljeno 27.04.2015 u 12:26
Boris Lalovac

Boris Lalovac

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

U intervjuu Večernjem listu ministar financija Boris Lalovac opisao je na vlastitom slučaju kredita u 'švicarcima' kako je cijeli sustav odobravanja takvih kredita bio suprotan bankarskoj logici upravljanja rizicima

U velikom broju slučajeva kredite u 'švicarcima' banke su odobravale drugorazrednim klijentima, odnosno onima koji, po njihovim vlastitim kriterijima, nisu bili kreditno sposobni za kredite u eurima ili kunama.

Jedan od takvih klijenata bio je i sam ministar Lalovac, koji je prije osam godina u Raiffeisen banci podigao je stambeni kredit od 136 tisuća švicarskih franaka s rokom otplate do 2032. Prema njegovim riječima, kada je uzimao kredit, u banci su mu rekli da nije kreditno sposoban za kredit u eurima, ali da može dobiti kredit u 'švicarcima'.

'Kad sam uzeo kredit, imao sam 7.000 kuna primanja, našao stan od 1.400 eura po četvornom metru i došao sam u banku pitati kredit. rekli su mi da nisam kreditno sposoban za kredit u kunama i eurima, ali da imaju poseban program za kredit u francima. Za kredit u eurima rata bi mi bila 3.900 kuna, a s ratom od 3.300 kuna u švicarskim francima zadovoljio sam njihove kriterije', rekao je Lalovac.

Ključno je pitanje, na koje upozorava i ministar Lalovac, zašto su banke klijentima s nižom kreditnom sposobnošću nudile visokorizične kredite u švicarskom franku. Da se tada poštovala bankarska logika, bankari su se trebali ponašati sasvim suprotno. Klijentima s nižom kreditnom sposobnošću trebali su nuditi kredite u eurima i kunama, a samo onima dobro potkoženima kredite u 'švicarcima'.

Logika je jednostavna - da su bankari kod procjene rizika uzeli u obzir očekivane oscilacije tečaja švicarskog franka, pokazalo bi se da većina klijenata koji danas imaju problema s otplatom kredita ne zadovoljava kriterije za tako rizičan proizvod pa im ga banka po logici stvari nije ni smjela ponuditi.

Upravo to je zaključila austrijska narodna banka koja je još 2006. objavila brošuru s jasnim upozorenjem građanima na opasnosti koje kriju krediti u 'švicarcima'. Oni koji su se unatoč upozorenjima odlučili na dizanje kredita u francima morali su potpisati izjavu da prihvaćaju visok valutni rizik, a banke nisu smjele odobravati takve kredite Austrijancima s niskom kreditnom sposobnošću.

Dvije godine kasnije središnja banka otišla je korak dalje – zabranila je davanje kredita u 'švicarcima' osobama koje nemaju prihode u toj valuti.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!