Vlasnik koncerna Agrokor Ivica Todorić zapošljava više od 60.000 ljudi u Hrvatskoj i regiji te je najveći domaći poslodavac. Njegova izjava kako ne uspijeva pronaći dovoljno radnika za svoje tvrtke te da je nedostatak radne snage pravi problem Hrvatske, a ne politička preslagivanja odjeknula je u javnosti. Kolege poslodavci ga razumiju i slažu se s njim, sindikalisti mu poručuju 'povećaj plaće i dobit ćeš radnike'
Todorić je u srijedu u Vinkovcima potpisao ugovor s belgijskim proizvođačem smrznute hrane, tvrtkom Ardo, u vrijednosti od 400 milijuna kuna. Nakon obavljenog službenog dijela naš najmoćniji biznismen spremno je stao pred novinare.
Govoreći o političkoj situaciji, požalio se na to kako Agrokor na tržištu rada teško pronalazi novu radnu snagu.
'Nemamo radnika za turizam, građevinu, trgovinu… Nama su iz Zavoda za zapošljavanje dali adrese 4.000 ljudi. Kontaktirali smo s njima. Povratno se javilo samo 200, a od toga je ostalo raditi 40. Ili smo mi krivi ili Zavod. Taj bih slučaj želio rasvijetliti. Neka se mediji zainteresiraju za to. Na Zavodu ima oko 3.000 nezaposlenih kuhara. Tražili smo ih za naš hotel i nismo dobili nijednog. To je problem Hrvatske. Idemo to rješavati, a ne da se zabavljamo time je li se koalicija dogovorila ili nije', izjavio je Todorić.
Sindikalac Novosel: Povećaj plaće radnicima
Predsjednika najveće sindikalne središnjice SSSH-a Mladena Novosela Todorićev istup nije previše dirnuo. Poručuje mu da podigne plaće radnicima.
'Poslodavci će morati shvatiti da smo mi na jednom globalno tržištu radne snage. U Europskoj uniji se traže dobri radnici, a hrvatski radnici su definitivno kvalitetni radnici. Cijena rada u Hrvatskoj mora biti veća. Ako non-stop potenciramo priču kako trebamo zadržati liječnike jer odlaze vani, treba postavljati i pitanje kako nagraditi kuhare, zavarivače i konobare. Poslodavci moraju shvatiti kako za ovako male plaće neće moći naći stručnu radnu snagu. Moramo biti konkurentniji u odnosu na cijenu rada u zapadnim zemljama u koje naši radnici odlaze. Neće nam htjeti nitko doći ni iz Rumunjske ili Bugarske. Morat ćemo iz Afrike dovoditi ljude koji su spremni raditi za tu plaću', rekao je Novosel za tportal.
Poduzetnik Saša Cvetojević, vlasnik distribucijske tvrtke Insako, ne slaže se sa sindikalcem Novoselom. Tvrdi kako nije problem u plaćama već u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ).
'Kuhari nemaju slabe plaće. Mnogi od kuhara koji su prijavljeni na burzi tamo su pro forma, a neki do njih rade na crno. Plaća kuhara je debelo iznad prosjeka. Nedostatak kuhara je problem većine restorana i hotela u Hrvatskoj. Iz mog iskustva od nekih 200 ljudi koje sam kroz radni vijek zaposlio samo je 10 posto bilo sa Zavoda jer je većina nekvalitetna. Treba ispitati funkcioniranje HZZ-a i tim se u potpunosti slažem s Todorićem', rekao je Cvetojević.
Munjiza: Naši radnici nisu mobilni
Konzultant i poduzetnik Dragan Munjiza koji je od 2002. do 2007. bio direktor Konzuma, Agrokorove perjanice, ukazuje na drugi problem – slabu mobilnost hrvatskih radnika.
'Todorić plaća svoje radnike optimalno, ni puno manje ni puno više od konkurencije. U tome nije glavni problem. Problem je što naši ljudi nisu mobilni. Vezani su kreditima za stanove. U Americi je normalno da se čovjek zbog posla seli 10, 12 puta. Kod nas ako je radno mjesto na otoku teško ćete naći radnika', istaknuo je Munjiza.
Todorićeva izjava, smatra, ekonomski analitičar Damir Novotny je dobrodošla jer je domaće tržište rada opterećeno mnogim problemima.
'Visokokvalificirana radna snaga, tu ne mislim na visokoobrazovane već na kvalitetne strukovne radnike sve više nalazi posla na europskom tržištu. Osobito je to vidljivo u istočnoj Hrvatskoj. Na primjer u Iloku je u zadnje dvije godine u inozemstvo otišlo 1.200 ljudi. S druge strane 15 godina intenzivnih raznih socijalnih transfera iz državnog proračuna prema raznim skupinama u društvu, i to opet ponajviše u istočnim dijelovima zemlje, stvorio je dojam kako se može živjeti bez uključivanje na tržište rada', mišljenja je Novotny.
Apsurdna situacija na tržištu rada
Usto tvrdi kako su plaće u Hrvatskoj rasle brže nego produktivnost što hrvatske poslodavce stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na njihove kolege u nama usporedivim zemljama poput Češke i Slovačke
'Naša produktivnost nije dovoljna. Ne stvara se nova vrijednost potrebna za pokrivanje troškova plaća. Povrh toga imamo rigidno radno zakonodavstvo koje ne dopušta tvrtkama da lako smanjuju broj radne snage', upozorio je Novotny.
Na Zavodu za zapošljavanje mnogi od prijavljenih, dodaje, negdje nešto radi dok drugi više nisu sposobni primiti ponuđeni posao. Svi ti problemi zbirno dovode do apsurde situacije u kojoj službeno imamo mnogo nezaposlenih, a s druge strane poslodavci nedostaje radne snage.
