TEŠKA GODINA

Ina lani pretrpjela gubitak od 638 milijuna kuna

  • Autor: Z. K./Hina
  • Zadnja izmjena 18.02.2021 19:27
  • Objavljeno 18.02.2021 u 19:27
Ina zgrada

Ina zgrada

Izvor: Promo fotografije / Autor: Boris Ščitar

Ina Grupa u prošloj godini, obilježenoj pandemijom Covida-19, poslovala je s gubitkom bez jednokratnih stavki od 638 milijuna kuna, nakon godinu ranije ostvarene dobiti od 768 milijuna kuna, što je, uz pad cijena proizvoda i potražnje, posljedica uglavnom vanjskih čimbenika

Financijsko izvješće Ine, objavljeno u četvrtak, pokazuje da je neto prihod od prodaje te naftne kompanije u 2020. godini dosegnuo 14,79 milijardi kuna ili 34,5 posto manje nego godinu dana ranije.

CCS EBITDA bez jednokratnih stavki dosegnula je 1,78 milijardi kuna te je bila 38 posto niža nego u 2019. godini.

"INA Grupa je u 2020. godini uspjela zadržati stabilnu financijsku situaciju i nastaviti sa strateškim projektima, unatoč činjenici da je godina bila nepredvidiva i izazovna za mnoge segmente svjetske ekonomije, a naftna i plinska industrija bila je među jače pogođenima. Nepredviđeni pad cijena ugljikovodika, isprva potaknut nesuglasicama članicama OPEC+, a zatim produbljen pandemijom Covid-19, utjecao je čak i na najveće igrače u naftnoj i plinskoj industriji", rekao je predsjednik Uprave Ine Sandor Fasimon.

U izvješću se, između ostalog, navodi da je niža cijena Brenta za 34 posto rezultirala sa 611 milijuna kuna nižim prihodima od prodaje sirove nafte i kondenzata, dok su niže cijene plina rezultirale s 396 milijuna kuna nižim prihodima od prodaje plina.

Fasimon je ocijenio i da je pravovremena reakcija menadžmenta, koja je uključivala i odgodu nekritičnih ulaganja i brojne aktivnosti interne optimizacije, omogućila Ini da osigura financijski položaj kompanije.

Kapitalna ulaganja u 2020. smanjena su tako za 40 posto, na 1,28 milijardi kuna, a to je rezultiralo nižom neto zaduženošću kompanije. Neto dug na kraju 2020. iznosio je 1,6 milijardi kuna te je bilo 37 posto niži nego na kraju 2019., a omjer duga i kapitala iznosio je 14,7 posto, dok Ina, kako se ističe u izvješću, u isto vrijeme ostaje predana strateškim projektima, prvenstveno projektu nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka.

"Takvom smo reakcijom zaštitili naša dugoročna strateška ulaganja, kao što je projekt izgradnje postrojenja za obradu teških ostataka u Rijeci, koja će osigurati održivost poslovanja u budućnosti", naveo je Fasimon.

U komentaru prošlogodišnjih rezultata, Fasimon je naveo da su na njih uglavnom utjecali vanjski čimbenici, uz pad cijena proizvoda i tržišne potražnje. Tako je tijekom ljetnih mjeseci postignut pozitivan rezultat, zahvaljujući nešto boljoj turističkoj sezoni od očekivane, međutim, ukupni učinak na 2020. godinu rezultirao je lošijim rezultatima.

Naveo je i da su istraživanje i proizvodnja imali 32 posto niže ostvarene cijene ugljikovodika, na što je dodatno utjecala niža proizvodnja. Neto prihod od prodaje u tom segmentu smanjio se u 2020. za 41,5 posto na 2,19 milijardi kuna.

U takvom okruženju smanjenje prodajnih količina maloprodaje od 16 posto, na 938 kilotona, može se smatrati solidnim rezultatom, s obzirom na to da je Ina zadržala svoj tržišni udio na glavnim tržištima, ocijenio je Fasimon.

"Prilagodbom gospodarstva na pandemiju koja i dalje traje, cijene nafte i plina počele su se oporavljati krajem 2020. godine, ali povratak naftne i plinske industrije na razinu prije krize neće biti brz. Stoga će Ina nastaviti sa svojim strateškim projektima i prilagodbom novom okruženju, jačajući naš budući potencijal rasta“, zaključio je Fasimon.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!