PRVO POLUGODIŠTE

Hrvatski trgovinski deficit manji za četvrtinu

  • Autor: Hina/tportal.hr
  • Zadnja izmjena 02.08.2010 12:10
  • Objavljeno 02.08.2010 u 12:10
brodogradilište, brodogradnja

brodogradilište, brodogradnja

Izvor: Pixsell PXL Agencije / Autor: Pixsell

Rast izvoza uz pad uvoza i smanjenje deficita obilježja su hrvatske robne razmjene s inozemstvom u prvoj polovici ove godine. Izvezeno je robe za 30,57 milijardi kuna, što je povećanje za 10,1 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje dok je ukupan uvoz u vrijednosti od 52,2 milijarde kuna bio za 7,7 posto manji nego u prvih šest mjeseci prošle godine. Polugodišnji deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom tako je iznosio 21,6 milijardi kuna i bio je za 24,9 posto manji nego u istom razdoblju lani

Pokrivenost uvoza izvozom u hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom u prvih šest mjeseca ove godine bila je 58,6 posto

Izražen u eurima, hrvatski robni izvoz u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 4,2 milijardi eura, što u usporedbi s istim razdobljem 2009. predstavlja rast za 12 posto, dok je uvoz u iznosu 7,18 milijardi eura manji za 6,2 posto. Vanjskotrgovinski deficit tako je iznosio 2,98 milijarde eura što je 23,6 posto manje nego u prvih šest mjeseci lani.

Izvoz je u prvih šest mjeseci ove godine bio za 451,3 milijuna eura veći nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, dok je uvoz smanjen za 472,5 milijuna eura.

Na rast izvoza ponajviše je utjecao porast isporuka u inozemstvo pojednih djelatnosti iz prerađivačke industrije, koja je u cjelini ostvarila porast izvoza, izraženog u eurima, za 14,4 posto, na 3,8 milijarde eura.

U okviru prerađivačke industrije najveći rast izvoza bilježi proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, pod kojim statistika vodi i brodogradnju. Izvoz je u toj djelatnosti u prvih šest mjeseci iznosio 760,04 milijuna eura, što je porast za 80,1 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Statistički podaci pokazuju i da proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda u prvih šest mjeseci bilježi rast izvoza za 9,5 posto (na 318,6 milijuna eura), kemikalija i kemijskih proizvoda za 25,1 posto (na 270,2 milijuna eura), proizvodnja farmaceutskih proizvoda za 16,6 posto (na 147 milijuna eura), proizvodnja namještaja za 17,5 posto (na 113,4 milijuna eura), kože i srodnih proizvoda za 17,3 posto na (117,1 milijuna eura) i dr.

Pad izvoza zabilježen je primjerice u proizvodnji prehrambenih proizvoda, za 3,9 posto na 265,3 milijuna eura, proizvodnji strojeva i uređaja za 7,9 posto na 229,2 milijuna eura, električne opreme za 7,2 posto na 312,2 milijuna eura i dr.

Na strani uvoza izrazitiji se pad primjerice bilježi kod uvoza strojeva i uređaja, za 23,8 posto na 622,2 milijuna eura, a rast kod uvoza naftnih proizvoda za 45,7 posto na 306,4 milijuna eura, na što je pak utjecale cijene sirove nafte.

Gotovo 64 posto hrvatskog robnog izvoza u prvoj polovici ove godine ostvareno je na tržištima Europske unije, pritom je izvoz u zemlje EU povećan za 16,6 posto na 2,69 milijardi eura, dok je uvoz iz EU smanjen za 9,7 posto na 4,35 milijardi eura. Najveći je izvoz realiziran u Italiju, u vrijednosti od 928,4 milijuna eura, što je porast za čak 29,6 posto u odnosu na prvo prošlogodišnje polugodište.

Izvoz u Njemačku porastao je za 6,1 posto na 464,4 milijuna eura, a u Sloveniju na 17,8 posto na 325,2 milijuna eura.

Među zemljama EU u koje se bilježi veći pad izvoza su Francuska, za 18,2 posto na 60 milijuna eura, Velika Britanija, za 31,7 posto na 66,3 milijuna eura.

U zemlje CEFTA-e izvoz je smanjen za 3,8 posto nas 724,6 milijuna eura. Pritom se bilježi smanjenje hrvatskog robnog izvoza u BiH za 5,6 posto na 447,9 milijuna eura, a u Srbiju za 13,3 psoto na 155,4 milijuna eura.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi