Donedavno je rast plaća predvodio javni sektor, no sada najveća povećanja bilježe državna i komunalna poduzeća te privatni sektor. U posljednjih godinu dana plaće su najviše rasle u opskrbi električnom energijom, za čak 19,4 posto, te u opskrbi vodom, 16,7 posto. Dvoznamenkasti rast, veći od 12 posto, zabilježen je i u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, trgovini, prometu i skladištenju te u sektoru umjetnosti i zabave.

Najviše zarađuju piloti, najmanje radnici u tekstilu

Najviše neto plaće i dalje primaju zaposleni u zračnom prijevozu – u lipnju su zarađivali u prosjeku 2279 eura. Na drugom kraju ljestvice nalaze se radnici u proizvodnji odjeće s prosjekom od tek 926 eura. Medijalna neto plaća bila je 1233 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manja, a polovica veća primanja od tog iznosa, piše Jutarnji list.

Prosječna mjesečna bruto plaća u lipnju iznosila je 2008 eura, što je porast od 10,4 posto na godišnjoj razini. Realno je, kad se odbije inflacija, porasla 6,5 posto.

Hrvatska među vodećima u regiji

Prema podacima Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, Hrvatska je u prvom tromjesečju 2025. zauzela treće mjesto među deset zemalja srednje i istočne Europe po visini prosječne bruto plaće. S iznosom od 1968 eura, Hrvatska je prestigla Češku, gdje je prosjek bio 1871 euro.

Slovenija je i dalje uvjerljivo prva sa 2464 eura, dok je Poljska druga s 2076 eura. Iza Hrvatske slijede Rumunjska (1831 euro), Mađarska (1681 euro), Slovačka (1518 eura) i Bugarska (1249 eura).

Hrvatska rekorder po rastu realnih plaća

Kada se uračuna inflacija, analiza RBA pokazuje da su realne plaće pale jedino u Mađarskoj, i to za 0,5 posto. Sve ostale zemlje bilježile su pozitivan rast, a Hrvatska je ostvarila najveći – 7,6 posto. Slijede Poljska i Bugarska s rastom od 7 posto, Rumunjska s 6,1 posto, Slovenija s 4,9 posto te Češka s 3,9 posto.