Savjetnik premijera Zvonimir Savić izjavio je u emisiji 'U mreži Prvog' HRT-a da je prema preliminarnim podacima inflacija u Hrvatskoj u svibnju usporila na 5,2 posto, nakon četiri mjeseca postupnog rasta. Naglasio je da rast inflacije trenutno bilježi 13 članica europodručja te da Hrvatska više nije među državama s najvišom stopom inflacije u Europskoj uniji
Prema Savićevim riječima, najveći doprinos inflaciji i dalje dolazi od energenata. Rast cijena goriva i električne energije, procjenjuje, odgovoran je za približno trećinu ukupnog povećanja cijena.
"Najveći utjecaj, najznačajniji uistinu dolazi od cijena energenata, prvenstveno rasta cijena dizela, benzina i električne energije", rekao je.
Dodao je da je Vlada dosad donijela niz antiinflacijskih paketa, od ograničavanja cijena određenih proizvoda do drugih mjera usmjerenih na ublažavanje inflatornih pritisaka.
vezane vijesti
Vlada očekuje daljnje usporavanje inflacije
Savić smatra da bi se trend usporavanja trebao nastaviti tijekom ostatka godine te da bi Hrvatska 2025. mogla završiti sa stopom inflacije nižom od pet posto.
Ipak, upozorio je da će mnogo ovisiti o kretanjima na energetskim tržištima. Ako se nastavi rast cijena energenata, troškovi će se kroz transport prelijevati na druge proizvode, posebno hranu.
"Naša procjena je da će doći do ublažavanja pritiska, odnosno usporavanja stope inflacije, ukoliko ne dođe do značajnijih poremećaja na svjetskom tržištu", rekao je.
Poduzetnici: Troškove stvaraju država, porezi i energenti
Predsjednik Udruge Glas poduzetnika Bruno Samardžić smatra da uz uvezenu inflaciju postoje i domaći čimbenici koji pogoršavaju situaciju. Kao ključne izvore troškova naveo je državnu potrošnju, porezno opterećenje i rast cijena energenata.
Istaknuo je da mali poduzetnici ne mogu biti generator inflacije jer posluju u uvjetima tržišne konkurencije i ovise o potražnji kupaca.
"Njihova cijena je zadana tržištem i troškovima. A troškove generira država kod nas, porezi i naravno energenti", rekao je.
Samardžić se osvrnuo i na planirano povećanje paušalnih davanja za obrtnike i iznajmljivače, ocijenivši da dodatno porezno opterećenje ne može pridonijeti smanjenju inflacije. Najavio je i predstavljanje zahtjeva Udruge Glas poduzetnika, istaknuvši da je peticiju protiv povećanja paušala dosad potpisalo gotovo 30 tisuća građana.
Sindikati upozoravaju na pad kupovne moći
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Dražen Jović upozorio je da Hrvatska već godinama ima problem s inflacijom te da se njezini uzroci ne mogu svesti samo na međunarodne okolnosti.
Posebno je kritizirao politiku plaća u javnim i državnim službama. Prema njegovim riječima, povećanja od jedan posto od travnja te dodatni rast od jedan posto od kolovoza ne mogu pratiti rast troškova života.
"Možemo očekivati da njihova kupovna moć konstantno pada iz mjeseca u mjesec", rekao je Jović.
Upozorio je i da turistička sezona tradicionalno donosi dodatni rast cijena, što bi moglo dodatno opteretiti kućne budžete.
Savić: Plaće rastu brže od inflacije
Odgovarajući na tvrdnje sindikata, Savić je ustvrdio da službeni podaci pokazuju suprotan trend. Naveo je da je realna neto plaća u ožujku bila 2,5 posto viša nego godinu ranije, dok je u prva tri mjeseca ove godine porasla 3,8 posto.
Prema njegovim riječima, prosječna neto plaća u posljednje četiri godine realno je porasla više od 50 posto, medijalna više od 55 posto, a minimalna bruto plaća više od 70 posto.
"Kad kažem realan rast, to znači da plaće u prosjeku rastu brže od inflacije", istaknuo je.
Dodao je da Hrvatska posljednjih godina bilježi snažan gospodarski rast, rekordnu zaposlenost i stopu nezaposlenosti nižu od prosjeka Europske unije.
Spor oko javnog sektora
Rasprava se dotaknula i veličine javnog sektora. Samardžić smatra da je masa plaća u javnom sektoru previsoka te da država zapošljava velik broj ljudi dok privatni sektor istodobno teško pronalazi radnike.
Naglasio je da ne zagovara smanjenje pojedinačnih plaća, nego racionalizaciju sustava.
S druge strane, Jović upozorava da država prema svojih oko 250 tisuća zaposlenika postupa nepravedno te da kontinuirani rast cijena smanjuje njihov životni standard.
Turizam dodatno podiže cijene usluga
Govoreći o rastu cijena usluga, Savić je ocijenio da je on djelomično posljedica veće potražnje i rasta kupovne moći građana. U pojedinim djelatnostima cijene su, kaže, rasle i po 15 do 20 posto godišnje.
Podsjetio je i da Hrvatska kao izrazito turistička zemlja tijekom ljetnih mjeseci bilježi dodatne pritiske na rast cijena. Vlada zato, rekao je, nastoji kroz različite mjere produljiti turističku sezonu i ravnomjernije rasporediti potražnju tijekom godine.
