financijski smo stabilni

Hrvatska neće u pomoć zvati MMF, obratit će se Europskoj komisiji

  • Autor: L. F.
  • Zadnja izmjena 16.03.2020 09:39
  • Objavljeno 16.03.2020 u 09:39
tportal

Izvor: Cropix / Autor: Goran Mehkek / CROPIX

U Vladi još ne razmatraju kreditni aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom u slučaju da se kriza produlji u ljetnu sezonu, ali svakako će pregovarati sa svim tijelima Europske unije o korištenju trenutno dostupnih kreditnih linija, kao i o onima koje će biti dodatno uspostavljene ako se kriza u Europi produbi i produži

Korištenjem tih kreditnih programa Vlada bi rasteretila Hrvatsku narodnu banku, HBOR, druge financijske institucije i državni proračun u borbi s posljedicama krize, piše Jutarnji list.

Naime, Hrvatska 2009. nije bila pozvala MMF jer je prevladao stav da smo dovoljno financijski stabilni, što je bila istina, ali zbog toga što nismo koristili kreditne linije MMF-a Vlada je “morala” povećati poreze, a recesija je potrajala šest godina.

Upravo zbog straha od opetovane pogrešne politike fiskalne politike u slučaju jače produžene krize uzrokovane koronavirusom, koja bi iscrpila domaće financijske potencijale, Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike i urednik Ekonomskog Laba, pozvao je Vladu da već sada osmisliti cjelovit program makroekonomske prilagodbe u suradnji s institucijama koje mogu osigurati devizne kreditne linije – institucijama EU, Svjetskom bankom i MMF-om.

“HNB zahvaljujući razboritoj politici ima dovoljno deviza za sprječavanje naglih slomova deviznog tržišta kroz najmanje deset koronakriza - rezerve iznose oko 19 milijarda eura - što je ogroman kapacitet pa možemo mirno spavati. Međutim, politika se ne može zasnovati na beskrajnom trošenju rezervi ako potraje kriza. Potrebno je osigurati makroekonomsku ravnotežu u uvjetima širenja deficita proračuna, tako da ne dođe do pretjeranog pada vrijednosti valute koji bi nanio štetu dužnicima”, ustvrdio je Šonje, dodajući da to posebno vrijedi za slučaj ako počnu rasti kamate na državne obveznice, jer to onda znači i veće kamate za građane i poduzeća.

On navodi kako bi na vrijeme dogovorenim kreditnim linijama tih institucija došlo do sredstava za očuvanje kreditnih tokova prema poduzećima, koji će se uglavnom svesti na kratkoročno financiranje, i reprogramiranje dospjelih obaveza dijela korporativnih dužnika i kućanstava.

Velimir Šonje

Velimir Šonje

Izvor: HGK / Autor: Licencirane fotografije

Naravno, uz jasne kriterije, drži Šonje, te daje i odgovor na pitanje zašto bi se ovakav vid intervencije mogao pokazati kao nužan: “U uvjetima ‘normalne recesije’ koja uobičajeno nastupa zbog korekcija takozvanih pogrešaka u alokaciji, na primjer, odobravanja kredita besperspektivnim poduzećima poput Uljanika, nikakva intervencija nije potrebna. Naprotiv, neodrživi biznisi što prije trebaju izaći s tržišta. Svako produljenje njihove agonije predstavlja društveni trošak. Međutim, koronakriza je neobična zvjerka. Koronakriza ima karakter takozvanog vanjskog šoka. To nije kriza koja je poput krize 2008./09. izrasla unutar ekonomskog sustava, kumuliranjem pogrešaka u njegovom funkcioniranju. To je kriza koja udara izvana, brzo i snažno, i očito je kako postoji nemala šansa da taj udar relativno brzo prođe. U tom smislu, mjerama treba čuvati zdravo gospodarsko tkivo koje se – ne vlastitom krivnjom – može naći u privremenim poteškoćama”, naglašava Šonje, prenosi Jutarnji list.

Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, bivši savjetnik premijerke Jadranke Kosor, koja nije imala političke snage, kao ni buduće Vlade, provesti u djelo većinu prijedloga ekonomista koje je tada angažirala, načelno se laže sa Šonjom.

Željko Lovrinčević

Željko Lovrinčević

Izvor: Pixsell / Autor: Zarko Basic/PIXSELL

“No, prema mom mišljenju, ako se kriza zbilja produlji na lipanj, ili srpanj, pa i kolovoz, pogotovo dođe li i do rujna, ne treba nam MMF, trebamo koristiti kreditne linije Europske unije, koje su nam dostupne iako nismo dio eurozone. U tom smislu bi premijer Andrej Plenković i ministar financija Zdravko Marić već sada trebali lobirati u glavnim tijelima EU kako bi na vrijeme osigurali naš dio ‘kvota’ u tim financijskim aranžmanima”, kazao nam je Lovrinčević.

Ipak, unatoč dobrim namjerama, on ocjenjuje kako će i mjere koje će se povući već ovaj tjedan, kao i one koje predlaže Šonje, kompromitirati u jednom ključnom dijelu, a to su kriteriji.

“Na žalost, nakon što tada, 2009. ili 2010. nije donesen imovinski porez, do dana današnjeg nisu sređene imovinski podaci za građane, pa tako bilo koji kriterij za državnu pomoć ili subvenciju građanima, osim onog za socijalnu pomoć, ne podliježe nekoj punoj provjeri koje bi uvažila imovinsko stanje ljudi, a ne samo prihode. Tako da se bojim da bi moglo doći do masovnog neplaćanja obveza kako bi se iskoristile te subvencije, a to će onda na kraju komunalnim tvrtkama platiti svi porezi obveznici. Kada su tvrtke u pitanju, smatram da bi kriteriji trebali biti dosta strogi, trebalo bi pomagati samo tvrtkama koje su u velikim gubicima, a ne onima kojima je smanjen profit”, ističe Lovrinčević.

Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja iz Raiffeisen banke

Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja iz Raiffeisen banke

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: HUB

Nadalje, prema njegovim mišljenju, Vlada bi trebala radi zaštite državnog proračuna, aktivirati odredbu o “višoj sili” u ugovorima sa sindikatima javnih i državnih službi i u najmanju ruku odustati od dogovorenog povećanja plaća za ovu godinu.

Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja iz Raiffeisen banke, slaže se sa stavom Velimir Šonje i navodi kako nije neopravdan strah od još jednog pogrešnog reagiranja izvršne vlasti zbog rasta proračunskog deficita. “Svejedno hoćemo li krenuti u pregovore s MMF-om ili s nekom europskom institucijom ili ući u neki kombinirani sistem mjera, bilo bi dobro u takvoj negativnom razvoju situacije imati na raspolaganju alat koji bi političare odvrati od podizanja poreza i sličnih loših mjera”, rekla je Zrinka Živković Matijević, piše Jutarnji list.

Ipak, dio ekonomista s kojima smo pričali drži kako nije moguće niti s MMF-om niti s institucijama EU i Svjetske banke dogovoriti neki aranžman za neko buduće vrijeme i to uvjetno, ako nam bude trebao.

“Na žalost, to ćemo trebati dogovarati tada kad nam bude trebalo, a ako se kriza zbilja toliko produlji, do ljeta i dalje, nećemo biti jedini zainteresirani za pomoć, tražit će je gotovo sve države. To je dobar plan, ali treba biti realan i vidjeti što se zbilja sada može izlobirati”, ocijenio je jedan od naših sugovornika.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!