NAJGORI U REGIJI

Hrvatska jedina na putu prema dolje!

Ivan Šuker

Ivan Šuker

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Damjan Tadic

Hrvatska je jedina zemlja u jugoistočnoj Europi za koju je UniCredit smanjio prognozu rasta za ovu godinu, s -1,0% na -1,5%. Razlozi su veći pad BDP-u u prvom kvartalu od očekivanog (-2,5%), daljnje smanjenje prometa trgovine na malo i industrijske proizvodnje u travnju. Zbog niže domaće potražnje i stoga niže iskorištenosti proizvodnih kapaciteta ne očekujemo oporavak investicijske aktivnosti ove godine

'I dalje očekujemo blagi oporavak ekonomske aktivnosti prema kraju godine, ali on neće uspjeti preokrenuti negativne trendove u prvoj polovici godine', rekao je glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja povodom objavljivanja UniCreditove CEE Quarterly publikacije za treće tromjesečje.

'Za razliku od zemalja u okruženju industrijska proizvodnja u prva četiri mjeseca 2010. ne pokazuje znakove oporavka. Dapače, industrijska se proizvodnja smanjila 6,6% na međugodišnjoj razini u travnju. Međutim, povećanje proizvodnje čelika nakon puštanju u pogon novih kapaciteta u lipnju u Sisku i nešto bolji podaci o novim narudžbama u industriji u travnju upućuju na blagi opravak industrijske proizvodnje u ostatku godine', rekao je Šaravanja.

'Naša prognoza inflacije za ovu godinu smanjena je na 1,0% zbog slabe domaće potražnje i nešto jačeg tečaja', rekao je Šaravanja.

'Podaci o uvozu i izvozu dobara također upućuju na daljnje smanjivanje deficita tekućeg računa platne bilance s 5,2% BDP-a u 2009. na očekivanih 3,4% BDP-a u ovoj godini. Rezultati turizma bitno će utjecati na konačan deficit tekućeg računa platne bilance – mi očekujemo blagi opravak prihoda (5%) od turizma ove godine – iako daljnji pad domaće potražnje upućuje na smanjenje deficita. Naime, u prva četiri ovogodišnja mjeseca deficit robne razmjene smanjen je za 575 milijuna eura, dobrim dijelom zbog 9%-tnog smanjenja uvoza. '

Ne iznenađuje prihodovna strana proračuna obzirom na trendove u ekonomiji i podatak da je deficit središnjeg proračuna u prvih 5 mjeseci godine u deficitu od 7 milijardi kuna jasno govori da će one na kraju 2010. biti znatno iznad vladinih prvotnih prognoza.

'Međutim, glavni rizici za proračun i dalje su na rashodovnoj strani i to prevenstveno zbog potencijalnih obveza po jamstvima. Mi se nadamo da će u ljetu očekivani rebalans proračuna ponuditi više informacija u ovome pogledu. Našu prognozu deficit konsolidirane opće države za ovu godinu povećali smo s 4,9% na 5,9% BDP-a“ rekao je Šaravanja u osvrtu o fiskalnoj politici.

'Objava Vladina Programa ekonomskog oporavka sredinom travnja, prije izbijanja najnovije faze grčke krize, ugodno je iznenadila u smislu da je program nedvojbeno tržišno orijentiran. Višemjesečni pregovori Vlade i sindikata javnih službi oko izmjena kolektivnih ugovora i u konačnici sindikalno prikupljanje potpisa za referendum o predloženim izmjenama o Zakonu o radu krajem lipnja međutim jasno pokazuju da će nositelji ekonomske politike u budućnosti trebati puno više truda uložiti u argumentiranju svojih stavova kako pridobili naklonost većine birača za predložene reforme', komentirao je Šaravanja tijek provođnja ekonomskih reformi.

Ostajemo pri stavu da ukoliko tečaj kune u odnosu na euro ostane stabilan da neće doći do promjena monetarne politike. Nakon slovenskog referenduma početkom lipnja očekujemo skorašnje otvaranje preostala 3 poglavlja u procesu pridruživanja Europskoj uniji rekao je Šaravanja u objašnjenju zašto ne očekuje promjenu kreditnog rejtinga u idućih 12 mjeseci.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi