Gotovo 80 posto građana Hrvatske svjesno je važnosti štednje te mjesečno u prosjeku za štednju izdvajaju 452 kune, a glavni im je motiv stvaranje financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija, pokazuju rezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj koje je u utorak objavila Erste banka
Istraživanje koje je za Erste grupu u kolovozu na uzorku od 500 ispitanika provela agencija IMAS, pokazuje da osim štednje za iznenadne situacije (90 posto ispitanika), hrvatski građani uglavnom štede za manju ili veću kupnju odnosno renoviranje (29 posto ispitanika) te stvaranje zaliha za stare dane (24 posto).
Najviše, 548 kuna mjesečno, pritom uštede građani u dobi između 30 i 49 godina, a najmanje, 391 kunu, iznosi mjesečna ušteđevina građana u dobi od 15 i 29 godina, dok oni stariji od 50 godina mjesečno u prosjeku štede 395 kuna.
Među građanima ostalih zemalja srednje i istočne Europe u štednji prednjače Austrijanci, koji prosječno mjesečno za štednju izdvajaju 201 euro. Slijede Slovaci s 94 te Česi sa 76 eura.
Iza Hrvata koji mjesečno prosječno uštede oko 60 eura, još su Mađari (47 eura), Rumunji (41 eura) i Srbi (35 eura).
Istraživanje Erstea pokazuje i da sve manje građana ušteđeni novac drži u kući - tek 17 posto, kao i da se najveći broj ispitanika odlučuje na klasičnu štednju, njih 41 posto. Tek nakon klasične štednje slijede životna osiguranja, stambene štedionice, investicijski fondovi i dobrovoljna mirovinska štednja.
