Prema podacima njemačkog Saveznog ureda za motorna vozila, u travnju je registrirano više od 45 tisuća novih potpuno električnih vozila – što je čak za 50 posto više nego godinu ranije te čini gotovo 19 posto ukupnog tržišta u Njemačkoj. Prvi put čisti električni auti nadmašili su dizelaše po broju prodanih primjeraka.

U istom razdoblju broj registracija konvencionalnih benzinaca pao je za čak 26,4 posto, a dizelaša za 19 posto. Hibridna vozila također su u porastu dok registracija auta na vodik još uvijek nema.

Zanimljivo je da se to događa bez ikakvih subvencija – Njemačka je prošle godine ukinula državne poticaje za kupnju e-vozila - prvo za tvrtke u kolovozu 2023., a zatim i za privatne kupce u prosincu iste godine. Ipak, analitičari ističu da brojke ne rastu samo zbog 'baznog efekta' – nego postoji i stvarna promjena na tržištu.

'Glavni razlog koji je do sada sprječavao širu prihvaćenost električnih vozila bio je visok početni trošak', kazao je profesor Stefan Bratzel iz njemačkog Centra za automobilska istraživanja za WiWo. Iako ukupni troškovi (uključujući gorivo, održavanje, osiguranje itd.) često idu u korist električnih automobila, privatni kupci i dalje se vode isključivo cijenom vozila.

No razlika u cijeni se smanjuje. Prema analizi platforme Carwow, električni automobili su 2024. u prosjeku bili skuplji za 25 posto u odnosu na benzince, a danas je ta razlika pala na oko 15 posto. Prosječna cijena novog električnog automobila iznosi 41.000 eura - u odnosu na 36.000 eura za usporedivi benzinac ili dizelaš.

Neki skuplji modeli već sad gotovo izjednačeni

Kod skupljih modela već je vidljiva gotovo potpuna cjenovna izjednačenost. Tako BMW i4 košta gotovo isto kao i usporedivi BMW serije 3 s motorom na unutarnje izgaranje. Slično je i s kupnjom na leasing: električni i4 mjesečno stoji oko 430 eura, a serija 3 - 400 eura.

S druge strane, razlika je i dalje znatna kod manjih automobila. Električni Peugeot e208, primjerice, u prosjeku stoji 35.000 eura dok klasični 208 košta 25.000 eura. U segmentu vozila ispod 20.000 eura kupci i dalje mogu birati između 29 benzinskih modela, a na raspolaganju su im samo dva električna modela – Dacia Spring i Leapmotor T03.

Njemačka možda vraća poticaje, a što je s Hrvatskom?

Iako su subvencije ukinute, nova njemačka vlada opet razmatra njihovo uvođenje. Dok je CDU u kampanji bio protiv novih potpora, SPD se zalagao za nove mjere. Detalji još nisu poznati, no 'poticaji za kupnju električnih vozila' našli su svoje mjesto u koalicijskom sporazumu ovih dviju vladajućih stranaka. Prema anketi Carwowa, 64 posto potencijalnih kupaca električnih automobila tvrdi da bi nova subvencija utjecala na njihovu odluku o kupnji.

Hrvatska je, kao i većina manjih tržišta EU-a, uvelike ovisna o trendovima i regulacijama iz zemalja poput Njemačke.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) trebao bi do ljeta raspisati novi javni poziv za sufinanciranje kupnje električnih i hibridnih vozila. Iako je produljen rok za kupnju (za prošlogodišnji natječaj), ove godine natječaj će biti namijenjen samo pravnim osobama, odnosno tvrtkama, organizacijama i institucijama jer će se financiranje provoditi europskim sredstvima kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Ukupno će se ove godine dodijeliti poticaji u vrijednosti od 21 milijun eura.

Još dodatna 32 milijuna eura FZOEU će iskoristiti za sufinanciranje ugradnje električnih punionica. No fizičke osobe, odnosno građani neće dobiti ništa.

Inače, u proteklom je razdoblju oko tih poticaja bilo dosta peripetija. Prije dvije godine natječaj uopće nije raspisan, što je izazvalo probleme ne samo kupcima, već i distributerima. Lani je pak za građane osiguran 14,1 milijun eura za kupnju 2100 vozila.

Prema pisanju Forbesa, nakon provedbe natječaja oni su imali rok do 31. prosinca da kupe električna vozila. No zbog kašnjenja u isporuci pojedinih modela, realizirana je kupnja svega 87 posto vozila za koja su dodijeljeni poticaji, tvrde iz Fonda. Zbog toga je rok za kupnju produljen do 28. veljače.

Inače, maksimalni iznos poticaja za električne automobile iznosio je 9000 eura, za plug-in hibride 5000 eura, a za električne motocikle i skutere 2500 eura. Ovogodišnji bi natječaj trebao biti objavljen do ljeta.

Baterije postaju jeftinije – a s njima i auti

Planirana 'rabatna ofenziva' u drugoj polovici godine vjerojatno se neće dogoditi jer Europski parlament ublažava ciljeve vezane uz smanjenje emisija CO2. Umjesto da proizvođači 2025. moraju ispuniti stroge limite emisije, sada će se gledati trogodišnji prosjek (2025. – 2027.). Kritičari toga, poput think tanka Transport & Environment, smatraju da će to samo usporiti investicije u električne modele.

Ipak, dugoročno gledano, ključna stavka u cijenama e-vozila su baterije – najskuplja komponenta svakog električnog auta. No njihova cijena već godinama pada, i to značajno – čak 90 posto u posljednjih deset godina. Novi tipovi ćelija, poput litij-željezo-fosfatnih (LFP), koji ne koriste skupe metale poput nikla i kobalta, dodatno ubrzavaju trend pojeftinjenja.

Kineski proizvođači BYD i CATL već su predstavili baterije koje uz nižu cijenu nude veći domet i brže punjenje. Taj tehnološki napredak vrlo brzo doći će i na europsko tržište – što znači da bi za nekoliko godina e-auti mogli u potpunosti cjenovno konkurirati klasičnima, i to bez ikakve državne pomoći.