No ipak nije sve tako crno. Prosinac je donio rast prometa od oko pet posto, dok su indeksi uglavnom završili mjesec u plusu, a na ulazak u najviši tržišni segment, Vodeće tržište, ušla su tri nova društva: Arena Hospitality Group, AD Plastik i Podravka. Ranije ove godine u elitno društvo ušla je i Atlantic grupa.

Kroz cijelu godinu protrgovane su dionice vrijedne oko 1,6 milijardi kuna ili ravno milijardu kuna manje nego u cijeloj 2017. godini. Slaba likvidnost i nezainteresiranost ulagača ostaju glavni problemi domaćeg tržišta kapitala, koje je i u kriznim godina radilo s daleko većim prometima nego danas. Prije velike gospodarske krize prometi dionicama na Zagrebačkoj burzi dosezali su iznose od 20 milijardi kuna godišnje.

Kao što je vidljivo iz gore priložene tablice, u prosincu su samo četiri dionice ostvarile promet viši od deset milijuna kuna - Valamar, Podravka, Atlantic i HT - dok je preostalih šest najlikvidnijih dionica ubralo promete između četiri i sedam milijuna kuna, ponavljamo na razini cijelog mjeseca.

Na tako plitkom tržištu s desetak tisuća ili manje kuna može se napraviti pravi dar-mar pogotovo u nižim tržišnim segmentima, što pak ilustrira donja tablica. Pobjednik prosinca je brodogradilište Uljanik, koje je u blokadi i na rubu stečaja s rastom cijene dionice od 130 posto, na tek 11.000 kuna prometa. No ima i još boljih primjera, poput dionica Hotela Zlatni rat, koje su prošli mjesec porasle deset posto na prometu od 238 kuna.

Zašto je burza u novu godinu ušla tako loše i trebamo li se nadati poboljšanju, upitali smo Romana Rinkovca, člana uprave investicijskog društva Credos. On nam kaže da naše tržište već godinama ne prati vanjske trendove, tako da se loš završetak godine na stranim burzama ne treba previše dovoditi u vezu sa zbivanjima na Zagrebačkoj burzi.

'Interes malih ulagača godinama je vrlo slab, a gotovo je potpuno nestao nakon zbivanja s Agrokorom početkom 2017. godine. Povjerenje u sve mehanizme tržišta je vrlo slabo, posebno kod onih koji su se opekli trgujući od kraja 2007. pa sve do danas. S druge strane, trenutačno barem nominalno niske cijene dionica mnogih kompanija mogu biti kakav-takav poticaj za investitore koji u sadašnjoj kamatnoj politici banaka ne vide razloga za pasivno držanje kapitala s minimalnom naknadom', pojašnjava nam ovaj iskusni poznavatelj domaćeg tržišta kapitala.

Prilično je jasno, dodaje Rinkovec, da novca ima, da mnogi traže što bolje ciljeve, ali trenutačno ulaganje u dionice - pored svih prilika u turizmu i ugostiteljstvu - jednostavno nema realnih šansi.

'U takvim okolnostima od domaćeg tržišta ne treba imati ni ove godine prevelika očekivanja, naravno ukoliko ne dođe do javne ponude dionica neke od državnih tvrtki, što bi vrlo vjerojatno donijelo stanovito osvježenje. Zaključno, prvenstveno zbog niskog starta, očekujem na kraju godine indekse u pozitivnom, isto tako i određen, ali ne prejak porast likvidnosti. Za više od toga treba nam poticaj iz visina…', zaključuje naš sugovornik.