Zračne luke danas su puno više od prometnih čvorišta – one su složeni sustavi u kojima se isprepliću sigurnost, logistika, digitalne usluge i očekivanja putnika.

U takvom okruženju pouzdana i brza komunikacijska infrastruktura postaje temelj za daljnji razvoj i inovacije.

Hrvatski Telekom, u suradnji s partnerima – tvrtkom Markoja i Fakultetom prometnih znanosti iz Zagreba – nedavno je predstavio projekt privatnih 5G mreža za zagrebačku, zadarsku i pulsku zračnu luku, čime Hrvatska ulazi u krug europskih lidera po primjeni najnovijih tehnologija u zračnom prometu.

Što privatna 5G mreža donosi zračnim lukama? Koje su specifične prednosti za njihove operacije?

Danas su zračne luke iznimno kompleksni sustavi s brojnim izazovima. Prvi cilj svake zračne luke je pružiti dobro korisničko iskustvo. To znači da putnici trebaju što brže i jednostavnije prolaziti kroz procese provjere sigurnosti, prijave i boardinga. Drugi ključan aspekt je sigurnost – ne samo osnovna, poput zaštite od incidenata, već i sigurnost prtljage, okruženja i samih zrakoplova. Treća komponenta su dodatne pogodnosti za putnike, kao što su digitalne mape, informacije o lokacijama gateova, trgovina i kafića, što čini boravak ugodnijim. Sa strane zračne luke, uz sigurnost, iznimno je važna efikasnost – obrada što većeg broja putnika u što kraćem roku. Tu su i dodatni izvori prihoda, poput oglašavanja i novih usluga. Sve to zahtijeva visoku razinu automatizacije i informatizacije, a temelj za to je pouzdana, brza i sigurna mreža. Privatna 5G mreža omogućuje upravo to: visoku razinu sigurnosti, brzinu i pouzdanost, što je nužno za moderne operacije zračnih luka.

Zašto zračnim lukama treba posebna 5G mreža, a ne javna ili Wi-Fi?

Privatna 5G mreža omogućuje da sav dostupni frekvencijski spektar bude isključivo na raspolaganju zračnoj luci i njezinim operacijama. Na primjer, u kampus mreži može se koristiti svih 600 MHz samo za internu upotrebu dok se u javnoj 5G mreži taj kapacitet dijeli s tisućama drugih korisnika. Privatna mreža osigurava veći kapacitet, pouzdanost i sigurnost, što je ključno za operacije poput videoidentifikacije putnika ili autonomnih vozila za prtljagu. Kod Wi-Fi mreža, osim što su podložnije smetnjama i sigurnosnim rizicima, kapacitet i brzina su znatno više ograničeni.

Kada će putnici u našim zračnim lukama osjetiti koristi od privatnih 5G mreža?

Trenutno je projekt privatne 5G mreže u fazi prijave i čeka se odobrenje za sufinanciranje iz programa EU-a CEF Digital. Planiran je pilot-projekt u trajanju od tri godine, tijekom kojeg će se testirati sve hipoteze i koristi o kojima govorimo. Tek nakon verifikacije rezultata pilot-projekta mogu se očekivati šira primjena i stvarni benefiti za putnike i operatore zračnih luka.

Koliko će vam iskustva iz drugih zemalja pomoći u implementaciji 5G kampus mreža?

Iskustva iz drugih zemalja i prethodnih projekata, poput onih u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Singapuru ili Bruxellesu, iznimno su vrijedna. Svi ti projekti rađeni su u suradnji s telekom operatorima, što pokazuje koliko je važno imati ekspertizu i iskustvo u implementaciji novih tehnologija. Primjer iz Münchena posebno je zanimljiv: ondje su implementirani autonomna vozila za distribuciju prtljage, tehnička inspekcija prostora i zrakoplova uz pomoć AR naočala te sigurnosne kamere visoke rezolucije s AI prepoznavanjem obrazaca i osoba. Takvi sustavi omogućuju smanjenje grešaka, povećanje sigurnosti i efikasnosti, a istovremeno smanjuju potrebu za ljudskim resursima u rutinskim poslovima.

Možete li detaljnije opisati kako tehnologija poput autonomnih vozila i AI kamera funkcionira u praksi?

Autonomna vozila za distribuciju prtljage eliminiraju potrebu za ljudskim faktorom u logistici, što je osobito važno u uvjetima povećanog prometa i manjka radne snage. Vozila samostalno prevoze prtljagu od aviona do sortirnica, prateći unaprijed definirane rute i izbjegavajući prepreke u stvarnom vremenu zahvaljujući naprednim senzorima i povezivosti putem 5G mreže. Tehnička inspekcija prostora i zrakoplova pomoću AR naočala omogućuje udaljenu superviziju i digitalno bilježenje svakog koraka. Stručnjaci mogu u realnom vremenu pratiti ono što vidi tehničar, davati upute i potvrđivati ispravnost zahvata, čime se smanjuje mogućnost pogreške i ubrzava proces održavanja. Sigurnosne kamere s AI prepoznavanjem koriste algoritme za detekciju sumnjivih obrazaca ponašanja, ostavljene prtljage ili neautoriziranih osoba. AI može u stvarnom vremenu upozoriti sigurnosno osoblje na potencijalne prijetnje, čime se znatno povećava razina sigurnosti bez povećanja broja zaposlenih.

Koliko je Hrvatska tehnološki konkurentna u odnosu na EU po pitanju 5G tehnologije?

Hrvatska se nalazi u gornjoj ljestvici europskih zemalja po pitanju razvoja i implementacije 5G tehnologije. Pratimo globalne trendove i implementiramo nove tehnologije čim postanu dostupne, uključujući privatne kampus mreže. Svi relevantni benchmarkovi potvrđuju našu konkurentnost, a Hrvatski Telekom kontinuirano ulaže u razvoj infrastrukture i kompetencija. Već imamo iskustvo izgradnje kampus mreže za kontejnerski terminal Rijeka Gateway, gdje smo implementirali hibridnu privatnu 5G mrežu na čak 240.000 četvornih metara.

Koji su najveći izazovi za daljnje širenje primjene privatnih 5G mreža?

Najveći izazov su financijska sredstva. Iako tehnologija sazrijeva, a benefiti su jasni, potrebno je još vremena da svi dijelovi ekosustava – od mreža, uređaja i kamera visoke rezolucije do analitike i umjetne inteligencije – postanu dovoljno zreli za masovnu primjenu. Drugi izazov je osvještavanje korisnika i donositelja odluka o konkretnim prednostima koje donosi ova tehnologija.

Ranije je zrelost cijelog ekosustava bila na razini 50 do 60 posto, a danas je to puno, puno više. U svijetu možemo vidjeti značajan broj primijenjenih rješenja. Govorimo još uvijek o prvim fazama implementacije, pa je teško reći kako će stvari izgledati u njihovom punom potencijalu. Međutim jasno je da idu naprijed.

Koji su ključni daljnji koraci Hrvatskog Telekoma u razvoju 5G mreža?

Jedan od ključnih smjerova razvoja je implementacija novih frekvencijskih pojaseva, poput milimetarskog vala na 26 GHz, koji omogućuje veći kapacitet, posebno na područjima na kojima je teško postaviti optičku infrastrukturu. 5G omogućuje i naprednije upravljanje kvalitetom usluge, stoga će korisnici u budućnosti moći birati i plaćati za određenu razinu brzine i odziva mreže, osobito u situacijama velikog opterećenja, poput koncerata ili sportskih događanja. Također, razvijaju se funkcionalnosti poput mrežnog slicinga, gdje određeni korisnici ili servisi mogu dobiti prioritet u mreži. To je osobito važno za sigurnosne službe, logistiku ili premium korisnike, koji u određenim situacijama moraju imati zajamčenu kvalitetu veze.

Radi li se već na sljedećoj generaciji, 6G mrežama?

Razvoj 6G tehnologije je počeo, ali to su još uvijek R&D projekti. Fokus nam je trenutno na potpunom iskorištavanju potencijala 5G-a, posebno u vertikalama poput zračnog prometa, logistike i industrije. Kada za to dođe vrijeme, bit ćemo spremni i za sljedeći korak. Već se razmatraju scenariji za 6G koji uključuju hologramsku komunikaciju, ultraprecizno pozicioniranje i masovnu IoT komunikaciju s gotovo nultom latencijom. Hrvatska mora iskoristiti razdoblje implementacije 5G-a za jačanje inovacijskog kapaciteta kako bismo u razvoju 6G-a bili ravnopravni partneri.