Ovogodišnju je Konferenciju otvorila Kristina Čelić, načelnica Odjela za strategiju planiranja i energetskog balanca, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Usvajanjem Strategije energetskog razvoja i postavljanjem ambicioznog europskog cilja smanjenja stakleničkih plinova za 20 posto i dobivanja 20 posto energije iz obnovljivih izvora energije do 2020. godine predviđaju se ukupna ulaganja od 15 milijardi eura u energetskom sektoru dok se najveća ulaganja očekuju u elektroenergetskom sektoru od oko 60 posto ukupnih ulaganja – istaknula je Čelić.

Strategija predviđa projekte kao što su terminal za ukapljeni prirodni plin na Krku, završetak sustava magistralnog plinovoda Hrvatske, povezivanje plinskih sustava Hrvatske i Mađarske, uključenje u plinovod Južni tok, izgradnja spremnika za obvezne zalihe nafte i skladišta prirodnog plina Grubišno polje, reverzibilni transport nafte Jadranskim naftovodom, modernizacija rafinerija itd.

Uz navedene projekte sudionicima Konferencije predstavljena su tri projekta koje podupire Svjetska banka, a to su: projekt energetske učinkovitosti s HEP ESCO-om, projekt poboljšanja infrastrukture i proširenja mreže toplinarstva s HEP Toplinarstvom i projekt kojim se pomaže Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u razvoju zakonodavstva za obnovljive izvore energije.

Neovisno o energetskim projektima koji su u tijeku evidentno je da Hrvatska ne koristi sve financijske potencijale koji su joj na raspolaganju za razvoj energetskog sektora. Naime, u svom izlaganju, direktorica Europske banke za obnovu i razvoj za Hrvatsku - Charlote Ruhe, istaknula je da je Hrvatska jedina zemlja u Jugoistočnoj Europi u koju EBRD još nije ulagao u energetske projekte. Ruhe je u svom govoru pozvala sve zainteresirane, a koji imaju projekte za poticanje energetske učinkovitosti i razvoj obnovljivih izvora energije, da se obrate Banci.

Tijekom panela Europski akcijski plan za energetsku sigurnost i solidarnost, Zoltan Aldott, predsjednik Uprave INE, istaknuo je da je INA, kao jedan od najvažnijih gospodarskih subjekata u Hrvatskoj, spremna postati proaktivan partner Vlade RH u formuliranju i implementiranju hrvatske nacionalne energetske politike te jačanju sigurnosti opskrbe energijom. Navedeno podrazumijeva poduzimanje strateških koraka u tri područja: značajnim daljnjim ulaganjima u istraživanje i proizvodnju u Hrvatskoj i inozemstvu, sudjelovanju u komercijalnim projektima kojima će se osigurati sigurnost opskrbe te u preuzimanju ključne uloge u daljnjem razvoju hrvatskog tržišta plinom – istaknuo je Aldott.

Dobra geografska pozicija s potencijalom tranzita za naftu, prirodni plin i električnu energiju te prednosti pomorske zemlje i dobrih lokacija za izgradnju sigurnih energetskih objekta čini kvalitetnu platformu za razvoj energetskog sektora u Hrvatskoj ali su nužna daljnja ulaganja za razvoj visoko-energetsko-efikasne ekonomije – generalni je zaključak 2. SEE Energetske Arene.