Navigacija može pogriješiti: može vozača odvesti u slijepu ulicu, na poplavljenu cestu, u krivi smjer u jednosmjernoj ulici ili, u najgorem slučaju, u suprotan smjer na autocesti. No kada se to dogodi, kaznu ne plaća aplikacija, nego vozač.

Navigacija nije opravdanje za vožnju u krivom smjeru

Revija HAK-a podsjeća da je vožnja u suprotnom smjeru na brzim cestama jedan od najopasnijih prometnih prekršaja. Sankcije su stroge: novčana kazna može iznositi od 1320 do 2650 eura, a vozaču prijeti i zatvor do 60 dana, kao i zabrana upravljanja vozilom.

Čak i kada navigacija vozača odvede u jednosmjernu ulicu u pogrešnom smjeru, kazna nije mala. Za takav prekršaj predviđena je novčana kazna od 260 do 660 eura, a moguće je i privremeno oduzimanje vozačke dozvole.

U jednom predmetu pred Općinskim sudom u Crikvenici, vozač se branio tvrdnjom da je pratio navigaciju, da je bila noć i gužva te da nije kriv jer mu je karta tako pokazala. Sud takvu obranu nije prihvatio.

U obrazloženju presude sud je naveo da osposobljeni vozač mora poznavati prometna pravila i postupati s dužnom pažnjom, bez ugrožavanja sebe i drugih sudionika u prometu. Posebno je istaknuto da se vozač ne može braniti “slijepim praćenjem navigacije” jer svaki vozač mora istodobno pratiti i prometne znakove.

Drugim riječima, aplikacija možda nije ažurirana, ali vozač mora reagirati na ono što vidi na cesti.

Mobitel u ruci zbog navigacije? I to je prekršaj

Revija HAK-a upozorava i na još jednu čestu zabludu: mnogi vozači misle da ne krše zakon ako tijekom vožnje ne telefoniraju, nego samo gledaju navigaciju na mobitelu.

No Zakon o sigurnosti prometa na cestama propisuje da vozač za vrijeme vožnje ne smije upotrebljavati mobitel ni druge uređaje na način koji bi umanjio mogućnost reagiranja i sigurnog upravljanja vozilom. Ključna je riječ “upotrebljavati”, a ne “telefonirati”.

Za takav prekršaj predviđena je kazna od 130 eura.

To potvrđuje i presuda Općinskog suda u Karlovcu. Vozač je na autocesti zaustavljen jer je u ruci držao mobitel. Branio se da nije razgovarao, nego da mu je uređaj trebao za navigaciju.

Sud je, međutim, zaključio da već samo držanje mobitela u jednoj ruci, bez obzira na to gleda li vozač poruke, razgovara ili prati navigaciju, umanjuje mogućnost sigurnog upravljanja vozilom jer vozač ne drži upravljač objema rukama.

Ni pogrešno ograničenje brzine na ekranu ne pomaže

Posebna priča su ograničenja brzine koja prikazuje navigacija. Mnogi vozači znaju se osloniti na brojku na ekranu, no sudovi ni takav argument ne prihvaćaju kao opravdanje.

Revija HAK-a navodi predmet Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Kaštel Sućurcu. Vozač je kroz Kaštela vozio brzinom od 117 km/h, a nakon odbitka sigurnosne razlike utvrđena je brzina od 105 km/h. Na toj je dionici ograničenje bilo 70 km/h, što znači da je u naseljenom mjestu vozio 35 kilometara na sat brže od dopuštenog.

U obrani je tvrdio da nije znao da je riječ o naselju, da nije iz tog kraja i da mu je navigacija u automobilu pokazivala ograničenje od 90 km/h. Pozvao se i na pravnu zabludu, tvrdeći da nije bio svjestan da krši zakon jer ga je navigacija dovela u zabludu.

Sud je takve argumente odbacio kao nelogične i usmjerene na izbjegavanje odgovornosti. Istaknuo je da nepoznavanje prava ne ispričava te da se vozač ne može pozivati na neznanje zakona kako bi izbjegao posljedice..