Benzinski i dizelski motori ipak bi mogli preživjeti 2035. godinu, i to zahvaljujući rješenju koje bi donedavno mnogima zvučalo gotovo nezamislivo. Europski parlament napravio je novi korak prema ublažavanju pravila koja su trebala označiti kraj prodaje novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem. No najzanimljiviji dio prijedloga nije samo smanjenje emisijskih ciljeva, nego mogućnost da se određeni automobili s klasičnim motorima ubuduće zakonski tretiraju kao vozila s nultom emisijom.
Odbor Europskog parlamenta za okoliš (ENVI) 4. studenoga podržao je izmjene europskih pravila o emisijama ugljikova dioksida iz novih automobila. Prijedlog je prihvaćen s 48 glasova za, 30 protiv i dva suzdržana, a predviđa ublažavanje ciljeva za 2035. godinu i otvaranje prostora za automobile koji koriste isključivo određena obnovljiva i niskougljična goriva.
To još ne znači da je zabrana novih benzinaca i dizelaša ukinuta. Riječ je o prijedlogu parlamentarnog odbora koji tek mora proći daljnji zakonodavni postupak. No ako predložene promjene budu prihvaćene, europsko tržište automobila nakon 2035. moglo bi izgledati znatno drukčije nego što se očekivalo.
Benzinski motor mogao bi dobiti status vozila s nultom emisijom
Prema trenutačno važećim pravilima, proizvođači novih osobnih automobila od 2035. moraju ostvariti stopostotno smanjenje prosječnih emisija CO2 u odnosu na referentnu vrijednost iz 2021. godine. Takav cilj u praksi gotovo potpuno zatvara prostor za prodaju novih automobila s klasičnim benzinskim i dizelskim motorima.
Europska komisija već je u prosincu 2025. predložila ublažavanje cilja na 90 posto, uz mogućnost kompenzacije preostalih emisija.
Sada je parlamentarni Odbor za okoliš otišao korak dalje.
Prema prijedlogu koji je predstavio Europski parlament, cilj smanjenja prosječnih emisija novih osobnih automobila za 2035. iznosio bi 87,5 posto. Proizvođači bi pritom mogli kompenzirati do dodatnih 7,5 postotnih bodova korištenjem kredita povezanih s čelikom niskog ugljičnog otiska proizvedenim u Europskoj uniji.
Time bi se kombinacijom smanjenja emisija i dopuštene kompenzacije dosegnulo 95 posto u odnosu na referentnu vrijednost.
No posebno zanimljiva promjena odnosi se na novu kategoriju automobila nazvanu VEEF, odnosno 'Vehicles Running Exclusively on Eligible Fuels'.
Riječ je o vozilima koja koriste isključivo goriva koja ispunjavaju određene kriterije obnovljivosti i niskog ugljičnog otiska.
Prema prijedlogu odbora, takvi bi se automobili u regulatornom sustavu mogli svrstati među vozila s nultom emisijom, zajedno s automobilima koji nemaju emisije CO2 iz ispušne cijevi.
Drugim riječima, motor s unutarnjim izgaranjem ne bi nužno značio i isključenje iz kategorije vozila s nultom emisijom.
Postoji jedan važan uvjet
To, međutim, ne znači da bi svaki budući benzinac ili dizelaš mogao nastaviti koristiti obična fosilna goriva i pritom imati status vozila s nultom emisijom.
Prijedlog se odnosi na automobile koji bi bili namijenjeni isključivo uporabi goriva koja zadovoljavaju propisane kriterije.
Takva goriva mogu uključivati određena sintetička goriva proizvedena uz korištenje obnovljive energije, ali i druga prihvatljiva obnovljiva ili niskougljična goriva.
Pritom treba razlikovati stvarne emisije iz ispušne cijevi od emisija koje se računaju u širem životnom ciklusu goriva.
Benzinski motor koji sagorijeva sintetičko gorivo i dalje ispušta ugljikov dioksid. No ako je gorivo proizvedeno korištenjem prethodno izdvojenog CO2 i energije iz obnovljivih izvora, njegova ukupna ugljična bilanca može biti drukčija od bilance klasičnog benzina ili dizela.
Upravo na toj razlici temelji se mogućnost drukčijeg regulatornog tretmana.
Ipak, to ne znači da su sva sintetička goriva automatski klimatski neutralna niti da bi takvi automobili prestali proizvoditi druge štetne emisije.
Osim toga, prijedlog otvara i praktična pitanja. Kako će se osigurati da automobil koristi isključivo odobreno gorivo? Hoće li takva goriva biti dovoljno dostupna i koliko će stajati?
Odgovori na ta pitanja bit će važni ako predložena pravila doista budu usvojena.
Velika promjena i za električne automobile
Parlamentarni odbor nije se bavio samo benzinskim i dizelskim motorima.
Predložene izmjene uključuju i dodatne poticaje za proizvodnju električnih automobila u Europskoj uniji.
Posebno bi se vrednovali manji električni automobili, dugački najviše 4,2 metra, koji se proizvode u EU-u.
Pri izračunu prosječnih emisija proizvođača jedan takav automobil mogao bi se računati kao 1,4 vozila.
Za posebno učinkovite električne automobile proizvedene u EU-u predviđen je faktor 1,2.
Takav način obračuna trebao bi proizvođačima dati dodatni poticaj za razvoj manjih i energetski učinkovitijih električnih modela te njihovu proizvodnju u Europi.
Prijedlog obuhvaća i laka gospodarska vozila, za koja bi se također ublažili pojedini emisijski ciljevi.
Dakle, ne radi se o potpunom odustajanju od elektrifikacije, nego o pokušaju da se europskim proizvođačima ostavi više prostora za različite pogonske tehnologije.
Konačna odluka još nije donesena
Iako je prijedlog prošao u Odboru za okoliš, do njegove eventualne primjene ostaje još nekoliko važnih koraka.
Prema službenom priopćenju Europskog parlamenta, o pregovaračkom mandatu trebalo bi se glasati na plenarnoj sjednici u prosincu 2026. godine.
Nakon toga slijedili bi pregovori s državama članicama u Vijeću Europske unije, tijekom kojih bi se trebao usuglasiti konačan tekst.
To znači da se pojedine odredbe još mogu promijeniti, a nije isključeno ni da dio predloženih rješenja ne dobije potrebnu potporu.
Za sada je sigurno samo to da je parlamentarni odbor podržao znatno fleksibilniji pristup od onoga koji predviđaju trenutačno važeća pravila.
Ako se taj smjer potvrdi u završnom zakonodavnom postupku, 2035. godina možda ipak neće označiti kraj novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem u Europi.
No njihova budućnost mogla bi ovisiti o nečemu što se dosad nije smatralo presudnim za samu konstrukciju motora - vrsti goriva koju automobil smije koristiti.
