Dok je vozio unajmljeni automobil, nehotice je ušao u zonu posebnog prometnog režima oko povijesne jezgre. O prekršaju nije bio obaviješten niti je dobio priliku reagirati, a za sve je doznao tek kada je na kartici ugledao terećenje od 1407 funti, piše The Times.

Isprva je pomislio da je riječ o prijevari pa je spornu transakciju prijavio banci. Tek je tijekom provjere doznao da je postupak u međuvremenu proveden bez njegova znanja, da je rent-a-car tvrtka platila kaznu, a potom mu cjelokupan iznos naplatila s kartice.

Britanac tvrdi da prije toga nije dobio nikakvu obavijest, dokaz o počinjenom prekršaju ni priliku osporiti kaznu. Upravo je zato slučaj izazvao pozornost britanskih medija i otvorio pitanje smiju li rent-a-car tvrtke na korisnika jednostavno prebaciti puni iznos kazne namijenjene pravnim osobama.

Za privatni automobil 260, za rent-a-car više od 1600 eura

Problem je u velikoj razlici između kazni za fizičke i pravne osobe. Vozač privatnog automobila za neovlašteni ulazak u zonu plaća 260 eura. Za pravnu osobu, poput rent-a-car tvrtke koja je formalni vlasnik vozila, kazna iznosi 1320 eura, uz dodatnih 260 eura za odgovornu osobu u tvrtki.

Europski potrošački centar u Njemačkoj upozorava da se ukupan trošak za korisnike unajmljenih automobila, nakon dodatnih naknada, može popeti iznad 1600 eura. Kazna najprije stiže rent-a-car tvrtki, koja je plaća, a zatim iznos naplaćuje korisniku vozila.

Kada korisnik konačno dozna što se dogodilo, često je već istekao rok u kojem se kazna može platiti u umanjenom iznosu. Dodatni je problem to što je službeno rješenje naslovljeno na rent-a-car tvrtku, pa vozač često nema mogućnost izravno se žaliti hrvatskim nadležnim tijelima.

Europski potrošački centar savjetuje korisnicima da od rent-a-car tvrtke zatraže cjelokupnu dokumentaciju, uključujući izvornu obavijest o prekršaju i odredbu ugovora na temelju koje im je iznos naplaćen. Mogu zatražiti i da tvrtka nadležnim tijelima dostavi njihove podatke kako bi ih se tretiralo kao fizičku osobu, za koju je predviđena kazna od 260 eura.

Kako izbjeći skupu pogrešku?

Zona posebnog prometnog režima oko dubrovačke povijesne jezgre uvedena je u lipnju 2025. godine, a ograničenja se primjenjuju od 1. ožujka do 30. studenoga, kao i u razdobljima posebno velikih prometnih gužvi. Ulaze nadziru kamere koje automatski očitavaju registarske oznake, dok vozače na ograničenja upozoravaju prometni znakovi, semafori i LED zasloni.

Grad Dubrovnik posjetiteljima preporučuje da automobile ostave izvan zone i prema povijesnoj jezgri nastave javnim prijevozom. Turisti koji imaju rezerviran smještaj s parkirališnim mjestom unutar zone smiju ući, ali njihov domaćin mora unaprijed ili najkasnije tri dana nakon dolaska registrirati registarsku oznaku vozila.

U zonu je moguće ući i uz prethodnu rezervaciju parkirališnog mjesta na Pilama ili kod donje postaje žičare. Registarska oznaka tada se automatski evidentira u sustavu. Osoba koja je u zonu ušla tražeći smještaj, ali ga nije pronašla, mora je napustiti i u roku od tri dana o tome obavijestiti nadležnu gradsku službu, uz podatke o vozilu te vremenu i razlogu ulaska.

Grad Dubrovnik u svibnju je donio i posebnu odluku kojom se dodatno uređuje ulazak rent-a-car vozila u zonu. Cilj je rent-a-car tvrtkama omogućiti pravodobno dostavljanje podataka o stvarnom korisniku vozila kako se prekršajna odgovornost i kazna ne bi automatski vezale isključivo uz tvrtku kao vlasnika automobila.

Slučaj koji je objavio The Times ipak pokazuje koliko jedno nepažljivo skretanje može skupo stajati vozača unajmljenog automobila. Prometni znak koji se previdi u nekoliko sekundi tako se može pretvoriti u račun koji stiže mjesecima nakon završetka odmora.