Vozač iz Exhalla tvrdio je policiji da je njegov automobil bio kloniran, odnosno da je netko drugi vozio identično vozilo s kopiranom registarskom oznakom. Da bi svoju priču učinio uvjerljivijom, otišao je korak dalje - na vlastiti automobil naknadno je postavio naljepnice, fotografirao ga i pokušao pokazati da se njegov automobil razlikuje od onoga na policijskoj snimci.

Ali nije stao ni na tome.

Napravio je i lažni račun s ranijim datumom kojim je pokušao dokazati da su naljepnice na njegovu automobilu bile postavljene još prije nego što je radar snimio prekršaj. To se pokazalo kao puno veći problem od same kazne za brzinu.

Tvrdio da je automobil kloniran

Slučaj je objavio Warwickshire Road Safety Partnership, službeno partnerstvo tamošnje policije i lokalnih prometnih institucija.

Prema njihovim navodima, 39-godišnjak je nakon prometnog prekršaja odbijao dati podatke potrebne za identifikaciju vozača.

Njegova obrana bila je da automobil prikazan na snimci radara zapravo nije njegov.

Takve se situacije doista mogu dogoditi. Kriminalci ponekad kopiraju registarske oznake s legalnih vozila i stavljaju ih na gotovo identične automobile, pa vlasniku pravog vozila počnu stizati kazne koje nema veze s njim.

No policija je u ovom slučaju zaključila da priča nije istinita.

I upravo je pokušaj da je dodatno potkrijepi vozača doveo u ozbiljne probleme.

Nalijepio naljepnice pa fotografirao automobil

Muškarac je, prema policiji, nakon prekršaja dao izraditi naljepnice i postavio ih na automobil. Ideja je bila vrlo jednostavna.

Ako na policijskoj fotografiji automobil nema naljepnice, a njegov automobil ih ima, mogao bi tvrditi da se radi o dva različita vozila.

Zatim je fotografirao svoj automobil s naljepnicama kako bi svoju tvrdnju potkrijepio dokazom.

Međutim, trebalo je objasniti kada su naljepnice postavljene. Tu je napravio još jedan korak.

Policiji je dostavljen račun koji je trebao pokazati da su naljepnice izrađene i postavljene prije prometnog prekršaja.

Problem je bio u tome što je račun bio lažan. Time priča više nije bila samo pokušaj izbjegavanja prometne kazne. Postala je pokušaj ometanja pravde.

Od obične kazne do zatvorske presude

Slučaj je završio na Crown Courtu u Warwicku.

Vozač je 30. siječnja osuđen na osam mjeseci zatvora, ali je izvršenje kazne odgođeno na 12 mjeseci. Drugim riječima, neće odmah završiti iza rešetaka ako tijekom tog razdoblja ispuni uvjete koje mu je sud odredio.

Dobio je i šest kaznenih bodova zbog toga što nije dao tražene podatke o identitetu vozača, a sljedećih 12 mjeseci bit će pod nadzorom. Sud mu je odredio i 15 dana rehabilitacijskih aktivnosti.

No možda je najveća posljedica nešto što ne postoji kod obične kazne za brzinu.

Dobio je kazneni dosje.

Inspektor Dave Valente iz Warwickshire Road Safety Unita zbog toga je vozačima poslao vrlo izravno upozorenje.

Poručio je da ljudi ne bi trebali biti u iskušenju davati lažne podatke kada dobiju kaznu za brzinu jer je ometanje pravde ozbiljno kazneno djelo koje može dovesti do zatvorske kazne i kaznenog dosjea.

Policija je posebno upozorila i na još jednu praksu - dogovor da druga osoba preuzme kaznene bodove za nekoga tko je zapravo vozio. I to može predstavljati ometanje pravde.

Sve zbog kazne koja je mogla završiti puno jednostavnije

Najapsurdniji dio cijele priče upravo je odnos početnog prekršaja i konačnih posljedica.

Da je vozač prihvatio postupak zbog prebrze vožnje, slučaj bi potencijalno završio novčanom kaznom, bodovima ili odgovarajućim tečajem, ovisno o okolnostima prekršaja.

Umjesto toga krenuo je dokazivati da njegov automobil nije bio na mjestu prekršaja.

Tvrdio je da je automobil kloniran. Dodao mu je naljepnice. Fotografirao ga. Nabavio lažni račun.

I svaka nova odluka samo je povećavala ozbiljnost problema.

Policijski inspektor Valente cijeli je slučaj na kraju sažeo gotovo ironičnim pitanjem: Kada se pogledaju posljedice, ponuda za edukacijski tečaj ili običnu kaznu za brzinu više i ne izgleda tako loše.