Za većinu vozača najveća će promjena biti vrlo jednostavna: Autocestom će se prolaziti bez zaustavljanja. Sustav će automatski evidentirati vozilo pomoću ENC uređaja ili očitavanjem registarske oznake, a cestarina će se obračunavati elektronički.

Novi model propisan je Zakonom o naplati cestarine, prema kojem će se na svim autocestama u Hrvatskoj koristiti dvije glavne tehnologije - postojeći ENC na frekvenciji 5,8 GHz te automatsko prepoznavanje registarskih pločica. Za laka vozila vozači će moći birati između te dvije opcije, dok će za teška vozila ENC biti obvezan.

Rampe odlaze, portali ostaju

Umjesto današnjih naplatnih kućica uz autoceste se postavljaju posebni portali opremljeni kamerama i senzorima. Oni će u vožnji prepoznavati registarsku oznaku ili očitati ENC uređaj, bez potrebe za usporavanjem i zaustavljanjem.

Hrvatske autoceste predviđaju ukupno 212 takvih portala na mreži autocesta. Najviše ih je planirano na A1, njih 67, zatim 38 na A3, 23 na Istarskom ipsilonu A9 te 22 na A8. Portali će biti postavljeni i na A2, A4, A5, A6, A7, A10 i A11.

Prema posljednjim podacima tportala, početkom rujna već su bila postavljena 104 od predviđenih 212 portala, a dio njih već reagira na postojeće ENC uređaje. Ministarstvo prometa i Hrvatske autoceste i dalje tvrde da projekt ide prema planu te da početak primjene ostaje 1. ožujka 2027.

Što će morati napraviti vozači?

Za vlasnike osobnih automobila postojat će dvije osnovne mogućnosti.

Prva je korištenje ENC uređaja, koji će i dalje biti dio novog sustava. Druga je registracija vozila putem registarske oznake i povezivanje s valjanim sredstvom plaćanja.

To znači da vozač neće morati imati fizički uređaj u automobilu ako odluči koristiti sustav automatskog prepoznavanja tablica. Kamera na portalu identificirat će vozilo, a sustav će prema registriranim podacima povezati prolazak s načinom plaćanja.

No ključan uvjet bit će da vozilo bude pravilno uključeno u sustav prije korištenja autoceste.

Zakon predviđa i posebne namjenske staze za brzo uključivanje korisnika koji se nisu unaprijed registrirali putem interneta, aplikacije ili drugog dostupnog kanala. One će se nalaziti na prostoru današnjih naplatnih postaja i služit će kao posljednja mogućnost registracije prije nastavka putovanja.

Više neće biti klasičnog plaćanja na izlazu

Najveća praktična razlika bit će nestanak današnjeg rituala koji poznaje svaki vozač: Zaustavljanje na kućici, uzimanje kartice na ulazu i zatim ponovno zaustavljanje zbog plaćanja na izlazu.

Danas HAC na autocestama koristi otvoreni i zatvoreni sustav naplate, a vozači mogu plaćati gotovinom, bankovnim karticama, ENC-om i drugim prihvaćenim sredstvima. U zatvorenom sustavu vozač se evidentira na ulazu, a cestarinu plaća prema prijeđenoj udaljenosti na izlazu.

Crolibertas taj princip evidencije neće nužno ukinuti - cestarina će se i dalje određivati prema korištenoj dionici - ali će ukloniti fizičko zaustavljanje zbog naplate.

Sustav će pomoću kamera i ENC-a bilježiti prolazak vozila na određenim točkama, povezivati ga s korisnikom i sredstvom plaćanja te automatski obračunavati cestarinu.

Kamere će čitati tablice

Novi sustav podrazumijeva znatno veću ulogu kamera nego danas.

Zakon izričito propisuje da ESNC koristi opremu za snimanje vozila radi evidentiranja prolaska, prepoznavanja registarske pločice i drugih parametara vozila. Cilj je identifikacija vozila i provjera valjanosti sredstva plaćanja.

Drugim riječima, sustav neće funkcionirati samo kao 'kamera koja fotografira tablicu', nego kao mreža međusobno povezanih portala koji će pratiti ulazak i izlazak vozila s naplatne dionice.

Za vozača bi sve to trebalo izgledati vrlo jednostavno: Vozilo prolazi autocestom normalnom brzinom, a naplata se odvija u pozadini.

Što ostaje nepromijenjeno?

Važno je naglasiti da uvođenje Crolibertasa samo po sebi ne znači da će se početi naplaćivati svaka cesta na kojoj je postavljen portal.

Primjerice, portali su već postavljeni i na dijelovima zagrebačke obilaznice, što je među nekim vozačima izazvalo zabrinutost da bi se i njezino korištenje moglo početi naplaćivati.

HAC je međutim potvrdio da se vožnja zagrebačkom obilaznicom i dalje neće naplaćivati. Portali na tom području dio su tehničke infrastrukture sustava i njihovo postavljanje samo po sebi ne znači uvođenje nove cestarine.

Sve bi trebalo krenuti 1. ožujka 2027.

Službena stranica Crolibertasa aktivna je još od siječnja, a Hrvatske autoceste najavile su da će na njoj objavljivati sve važne informacije o prelasku na novi sustav.

Iako je početkom rujna došlo do komplikacija u postupku javne nabave za korisnički portal, Ministarstvo prometa i HAC tvrde da to zasad ne mijenja predviđeni rok.

Ako ne dođe do novih pomicanja, 1. ožujka 2027. završit će razdoblje klasičnih naplatnih kućica kakve hrvatski vozači poznaju desetljećima.

Autocestom ćemo i dalje plaćati prema korištenoj dionici - ali više bez spuštanja prozora, traženja kartice i čekanja pred rampom.