Koliko to može biti neugodno pokazuje iskustvo koje je još 2020. na jednom hrvatskom pravnom forumu opisao korisnik pod nadimkom Dario2207. Naveo je da ga je Carina zaustavila radi kontrole goriva i u njegovu Golfu 3 pronašla plavi dizel. Prema njegovu opisu, priznao je da je gorivo sam natočio, a potom mu je izrečena kazna od čak 21.000 kuna. Na rješenje se žalio i pitao kakvu konačnu kaznu može očekivati jer mu je to bio prvi prekršaj.

Danas su iznosi iskazani u eurima, ali poruka vozačima nije postala ništa blaža. Aktualna sudska praksa Visokog prekršajnog suda za relevantnu odredbu Zakona o trošarinama navodi da se fizičku osobu može kazniti s 3981,68 do 13.272,28 eura.

Plavi dizel nije gorivo za običan osobni automobil

Carinska uprava na svojim službenim stranicama vrlo jasno odgovara na pitanje smije li se plavi dizel ulijevati u automobile. Plavi dizel smije se koristiti samo za zakonom određene namjene u poljoprivredi, ribolovu, akvakulturi i plovidbi. Kada je riječ o poljoprivredi, korisnici odgovarajućeg prava mogu ga koristiti za pogon poljoprivrednih strojeva i registriranih vozila za pčelarske potrebe.

Drugim riječima, činjenica da automobil ima dizelski motor ne znači da u njega smijete natočiti plavi dizel. On nije samo 'jeftiniji dizel' koji se smije koristiti gdje god motor tehnički može raditi na njemu, nego posebno označeno gorivo čija je uporaba vezana uz strogo određene namjene.

A kazna nije jedini trošak koji može dočekati vozača.

Ako Carina tijekom nadzora utvrdi nezakonito korištenje plavog dizela, vlasniku se trošarina ne obračunava jednostavno na nekoliko litara koje su u tom trenutku pronađene u spremniku. Prema službenom objašnjenju Carinske uprave, obračunava se na količinu koja odgovara cijelom obujmu spremnika pogonskog goriva, prema iznosu trošarine propisanom za dizelsko gorivo.

To je detalj koji bi mnoge mogao iznenaditi. Imate li, primjerice, u spremniku relativno malu količinu nedopuštenog goriva, za trošarinski obračun relevantan može biti kapacitet spremnika, a ne samo ono što je zatečeno.

Ne pomaže ni ako ga više gotovo ne možete vidjeti

Postoji još jedna zabluda koja bi vozača mogla skupo stajati - ideja da se plavi dizel može 'sakriti' tako da se u spremnik dolije dovoljno običnog dizela.

Zakon je upravo za takav scenarij vrlo precizan.

Plavi dizel smatra se označenim ako sadrži propisano sredstvo za označavanje u bilo kojoj koncentraciji i bez obzira na boju. Zakon također zabranjuje odstranjivanje sredstva za označavanje, smanjivanje njegove koncentracije ili dodavanje tvari kojima bi se onemogućilo utvrđivanje propisane označenosti.

To u praksi znači da jednostavno dolijevanje običnog dizela nije neka čarobna legalizacija sadržaja spremnika. Gorivo je kemijski označeno upravo zato da nadzor ne ovisi samo o tome izgleda li tekućina oku još uvijek dovoljno plavo.

Koliko je sama količina nebitna za postojanje određenog prekršaja pokazuje i vrlo svježa odluka Visokog prekršajnog suda iz travnja ove godine. Sud je u tom predmetu naveo da količina goriva pronađena u radnim strojevima i vozilima nije bila odlučna za ostvarenje bitnih obilježja konkretnog prekršaja.

Imate pet dana za pražnjenje i čišćenje

Ni nakon kontrole i pokretanja postupka stvar nije završena.

Carinski službenik osobi koja je nezakonito koristila plavi dizel nalaže da iz spremnika istoči sporno gorivo i spremnik očisti. U pravilu to mora napraviti u roku od pet dana od nadzora, osim ako službena osoba zbog okolnosti ne odredi dulji rok. Nakon toga Carini mora dostaviti pisani dokaz da je nalog izvršen.

Sve troškove istakanja i čišćenja snosi osoba koja je nezakonito postupala.

A ignoriranje tog naloga može biti još skuplje. Carinska uprava navodi da, ako osoba ne postupi po nalogu, može poduzeti daljnje mjere, uključujući oduzimanje motornog vozila u čijem se spremniku nalazilo nezakonito korišteno gorivo.

Još je ozbiljnija situacija ako se otkrije poseban ili preinačen spremnik napravljen radi zlouporabe goriva ili izbjegavanja nadzora. U takvom slučaju Carinska uprava propisuje oduzimanje vozila, a službeno upozorava da predmet može biti oduzet čak i kada nije u vlasništvu osobe koja je nezakonito postupala.

Sudovi mogu uzeti u obzir okolnosti slučaja

Priča korisnika Golfa 3 zanimljiva je i zbog iznosa koji je naveo. U veljači 2020. napisao je da je dobio kaznu od 21.000 kuna te da je smatrao kako je riječ o minimalnoj kazni, nakon čega je podnio žalbu i pozvao se, među ostalim, na teško financijsko stanje.

Treba biti oprezan s zaključkom što se nakon toga dogodilo jer konačan ishod njegova postupka iz dostupnog screenshota nije poznat. No sudska praksa pokazuje da zakonski minimum nije nužno i iznos koji će na kraju biti izrečen u baš svakom predmetu.

Primjerice, u jednom predmetu o nezakonitoj uporabi plavog dizela Visoki prekršajni sud navodi da je prvostupanjsko tijelo uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona fizičkoj osobi izreklo kaznu ispod tada propisanog minimuma. Taj je predmet kasnije završio oslobađajućom odlukom zbog nedostatka u činjeničnom opisu prekršaja, pa ga ne treba poistovjećivati s drugim slučajevima, ali pokazuje da sudovi kod odmjeravanja sankcije mogu primijeniti zakonske mogućnosti ublažavanja.

Današnji Prekršajni zakon zadržava i poznato pravilo prema kojem se novčana kazna smatra u cijelosti plaćenom ako kažnjena osoba u roku određenom odlukom uplati dvije trećine izrečene kazne.

No mnogo je jednostavniji način da se sve to izbjegne.

Plavi dizel koristite samo ako za njega imate pravo i samo u namjene za koje je to pravo propisano. U običnom osobnom automobilu nekoliko desetaka eura moguće uštede može završiti računom koji se mjeri tisućama eura.

A ako netko računa da će plavu boju jednostavno razrijediti dok više ne bude vidljiva, zakon je i na to već dao odgovor - boja uopće nije presudna.