Najjednostavniji odgovor bio bi - kada stoji ugašen. No kada već morate krenuti na put, postoji brzina pri kojoj se postiže vrlo dobar odnos između potrošnje, rada motora i otpora zraka.

Dugo se među vozačima spominjalo 90 km/h kao svojevrsna čarobna brojka za ekonomičnu vožnju. No stvarnost je nešto složenija.

Analiza francuskog centra Cerema pokazuje da potrošnja goriva u odnosu na brzinu poprima asimetričan oblik slova U. Drugim riječima, ni prespora ni prebrza vožnja nisu optimalne.

Najpovoljnije područje nalazi se oko 70 km/h.

Zašto vrlo spora vožnja nije najštedljivija?

Na prvi pogled čini se logičnim da će automobil trošiti manje što sporije vozi. No nije baš tako.

Pri vrlo niskim brzinama motor često radi u nižem stupnju prijenosa i pri nepovoljnijem broju okretaja. Uz to, za prelazak iste udaljenosti potrebno mu je mnogo više vremena.

Ako 100 kilometara prelazite prosječnom brzinom od samo 20 km/h, za putovanje vam treba pet sati. Pri većoj brzini motor će istu udaljenost odraditi u znatno kraćem vremenu.

Zato se pri brzinama između približno 10 i 40 km/h bilježi relativno visoka potrošnja goriva.

Kako brzina raste, motor može raditi u višem stupnju prijenosa i povoljnijem području okretaja, pa potrošnja po prijeđenom kilometru počinje padati.

Oko 70 km/h nalazi se idealno područje

Prema podacima Cereme, minimum se postiže oko 70 km/h.

U tom području postiže se povoljna ravnoteža između učinkovitosti motora, vremena potrebnog za prelazak određene udaljenosti i otpora koji automobil mora svladavati.

Naravno, to ne znači da će svaki automobil najmanje trošiti pri točno 70 km/h.

Na rezultat utječu motor, mjenjač, prijenosni omjeri, masa automobila, aerodinamika, gume, nagib ceste, temperatura i niz drugih faktora.

No princip ostaje isti.

Nakon određene brzine potrošnja ponovno počinje rasti, a jedan od glavnih razloga više nije motor nego - zrak.

Zašto potrošnja naglo raste na autocesti?

Što automobil ide brže, to je veći aerodinamički otpor.

A on ne raste proporcionalno brzini.

Otpor zraka približno raste s kvadratom brzine. To znači da udvostručenje brzine ne donosi dvostruko, nego približno četiri puta veći aerodinamički otpor, pod jednakim ostalim uvjetima.

Zato razlika između vožnje 100 i 120 km/h može biti puno veća nego što vozač očekuje.

Prema navedenim podacima, povećanje brzine sa 100 na 120 km/h može povećati potrošnju goriva za oko 20 posto.

Pri još većim brzinama aerodinamika postaje sve važniji faktor.