Vožnja velikim europskim gradovima često je pravi test strpljenja.
Gužve, nagla kočenja, nervozni vozači i nepredvidive prometne situacije svakodnevica su milijuna ljudi. No u kojem se europskom glavnom gradu vozači ponašaju najrizičnije? Odgovor donosi veliko istraživanje tvrtke Geotab, koja je analizirala čak 130 milijuna vožnji u sedam europskih prijestolnica.
Rezultati su pokazali da se po rizičnom ponašanju vozača posebno izdvaja Pariz. Francuska metropola zauzela je posljednje mjesto među analiziranim gradovima, dok se na suprotnom kraju ljestvice nalazi Berlin.
Istraživanje je provela tvrtka Geotab, specijalizirana za telematiku, praćenje voznih parkova i analizu podataka o ponašanju vozača.
Za razliku od klasičnih anketa, u kojima vozači sami procjenjuju svoje navike, ovdje su analizirani podaci prikupljeni tijekom stvarnih vožnji.
Zašto se Pariz izdvojio?
Prema rezultatima istraživanja, vozači u Parizu pokazali su najrizičnije obrasce ponašanja među sedam promatranih europskih prijestolnica.
Takvo ponašanje može uključivati nagla kočenja, snažna ubrzavanja i druge manevre koji upućuju na povećan prometni rizik.
Važno je pritom razlikovati rizično ponašanje od stvarnog broja prometnih nesreća. Grad u kojem vozači češće naglo koče ili ubrzavaju ne mora nužno imati i najveći broj nesreća ili poginulih.
Na rezultate mogu utjecati i gustoća prometa, oblik cestovne mreže, broj raskrižja te uvjeti u kojima se vozila svakodnevno kreću.
Berlin na drugom kraju ljestvice
Dok se Pariz izdvojio po najrizičnijem ponašanju, Berlin je ostvario najbolji rezultat među gradovima uključenima u istraživanje.
To ne znači da je njemačka prijestolnica apsolutno najsigurniji grad za vožnju u Europi, nego da su vozači u promatranom uzorku pokazali najmanje rizične obrasce ponašanja prema kriterijima istraživanja.
Analiza 130 milijuna vožnji pruža zanimljiv uvid u svakodnevni promet europskih metropola, ali i podsjeća da sigurnost na cestama ne ovisi samo o prometnim propisima.
Način vožnje, održavanje sigurnosnog razmaka, pravodobno kočenje i izbjegavanje naglih manevara mogu imati važnu ulogu u smanjenju rizika od prometnih nesreća.