Kineski BYD već je izazvao veliko zanimanje najavom baterije koja se može napuniti gotovo jednako brzo kao što se automobil s benzinskim motorom zaustavlja na postaji za gorivo.
Nova generacija Blade baterije omogućuje punjenje od 10 do 97 posto za približno devet minuta, a sada su njezinu konstrukciju detaljno proučili i njemački stručnjaci. Rezultati otkrivaju kako je kineski proizvođač postigao tako impresivne performanse, ali otvaraju i pitanje na koje zasad nema konačnog odgovora - kako će ekstremno brzo punjenje utjecati na dugovječnost baterije?
Riječ je o bateriji Blade 2.0, jednoj od najvažnijih tehnologija kineskog automobilskog diva BYD-a. Njemačka tvrtka Batemo, specijalizirana za ispitivanje i simulaciju baterijskih ćelija, analizirala je primjerak iz električnog SUV-a Fangchengbao Tai 3, proučavajući njegovu konstrukciju, materijale i električna svojstva.
Istodobno su u Kini provedena zasebna ispitivanja ekstremno brzog punjenja, tijekom kojih su zabilježene temperature koje su izazvale raspravu o mogućim posljedicama za bateriju.
Posebno je zanimljivo što kineski proizvođač do velikog napretka nije došao potpunom promjenom baterijske kemije, nego drukčijom konstrukcijom i poboljšanjima postojećeg sustava.
Nijemci otkrili što se krije unutar nove baterije
BYD-ova Blade 2.0 temelji se na litij-željezo-fosfatnoj tehnologiji, poznatoj kao LFP. Za razliku od određenih drugih litij-ionskih baterija, takva kemija ne zahtijeva nikal i kobalt u katodnom materijalu.
No najveće zanimanje njemačkih stručnjaka izazvala je unutarnja konstrukcija ćelije.
Kako navodi automobilski autor Sam Evans u analizi objavljenoj na portalu The Electric Viking, nova generacija Blade baterije ima drukčije dimenzije i raspored unutarnjih komponenti od prethodnika.
Ćelija je kraća, a unutarnja struktura omogućuje učinkovitiji prijenos električne energije.
Prema Evansovu prikazu Batemove analize, broj slojeva unutar ćelije povećan je s približno 40 na 60. Uz promijenjenu geometriju, važnu ulogu ima i elektrolit, za koji njemački stručnjaci pretpostavljaju da omogućuje bolju ionsku vodljivost.
Takva kombinacija može smanjiti unutarnji otpor baterije, što je posebno važno pri punjenju velikim snagama.
Naime, što je električni otpor veći, to se tijekom protoka velike struje može razvijati više topline. Upravo je upravljanje tom toplinom jedan od najvećih izazova pri ekstremno brzom punjenju.
Od 10 do 97 posto za manje od devet minuta
BYD za novu generaciju baterije navodi iznimno kratko vrijeme punjenja.
Prema podacima koje prenosi Evans, punjenje od 10 do 97 posto kapaciteta može trajati približno osam minuta i 50 sekundi, uz odgovarajuće uvjete i punionicu iznimno velike snage.
BYD-ov sustav Flash Charging predviđen je za snage do 1500 kW, što je znatno više od mogućnosti većine današnjih javnih brzih punionica u Europi.
Takve performanse ne mogu se postići priključivanjem automobila na bilo koju punionicu. Potrebna je odgovarajuća infrastruktura, a brzina punjenja ovisi i o temperaturi baterije, njezinu stanju napunjenosti te sustavu upravljanja energijom.
No sama mogućnost punjenja gotovo cijele baterije za manje od devet minuta predstavlja velik tehnološki napredak.
Za vozače električnih automobila upravo je vrijeme provedeno na punionici jedan od najvažnijih čimbenika pri planiranju duljih putovanja.
A onda se pojavilo veliko pitanje
Iako je njemačka analiza pokazala kako je BYD unaprijedio konstrukciju ćelije, zasebna kineska ispitivanja otvorila su pitanje njezina zagrijavanja tijekom ekstremno brzog punjenja.
Prema podacima koje prenosi The Electric Viking, tijekom jednog ispitivanja zabilježena je površinska temperatura ćelije od 76,4 Celzijeva stupnja, dok je sustav upravljanja baterijom automobila prikazivao 71 stupanj.
U drugom ispitivanju, koje je prema navodima izvora provedeno u neovisnom državnom laboratoriju nakon osporavanja ranijih rezultata, zabilježena je vršna temperatura od 78,5 stupnjeva.
Tijekom tog testa automobil Fangchengbao Tai 3 punio se od sedam do 97 posto za osam minuta i 32 sekunde, uz vršnu struju od približno 1200 ampera.
Riječ je o vrlo visokim vrijednostima, no važno je naglasiti da nisu dobivene u Batemovu njemačkom laboratoriju.
Također, različiti senzori mogu mjeriti temperaturu na različitim mjestima unutar baterijskog sustava, zbog čega njihove rezultate nije uvijek moguće izravno uspoređivati.
Znači li visoka temperatura da će baterija brže propadati?
Ne nužno, ali upravo je to pitanje koje zahtijeva dodatna istraživanja.
Poznato je da visoke temperature mogu ubrzati pojedine procese starenja litij-ionskih baterija. Međutim, stvarni utjecaj ovisi o kemiji ćelije, trajanju izloženosti, stanju napunjenosti i učinkovitosti hlađenja.
Kratkotrajno dosezanje visoke temperature tijekom punjenja nije isto što i dugotrajno izlaganje baterije takvim uvjetima.
Zato se iz jednog ispitivanja ne može zaključiti da će Blade 2.0 imati kratak životni vijek ili da će brzo izgubiti kapacitet.
Za takvu procjenu potrebna su dugotrajna ispitivanja kroz velik broj ciklusa punjenja i pražnjenja, uz praćenje promjena kapaciteta, unutarnjeg otpora i drugih svojstava.
Upravo ti podaci zasad nedostaju za konačan zaključak o posljedicama učestalog ekstremno brzog punjenja.
Još jedan zanimljiv kompromis
Njemačka analiza pokazuje i da BYD nije pokušao postići najveću moguću gustoću energije pod svaku cijenu.
Prema Batemovim podacima, analizirana ćelija ima masu od približno 2,5 kilograma, a Evans navodi gustoću energije od oko 182 Wh/kg.
To je manje od vrijednosti koje postižu pojedine litij-ionske ćelije s katodama bogatima niklom.
No BYD dio tog nedostatka pokušava nadoknaditi vrlo kompaktnim rasporedom ćelija unutar baterijskog paketa.
Takva konstrukcija omogućuje bolje iskorištavanje raspoloživog prostora, ali može otežati rastavljanje i pojedinačne popravke.
Upravo su to pokazala i ranija kineska ispitivanja, tijekom kojih je za rastavljanje baterijskog paketa bilo potrebno više sati rada i korištenje različitih alata.
Tehnološki napredak koji tek treba položiti najvažniji ispit
BYD-ova Blade 2.0 pokazuje koliko se brzo razvija tehnologija električnih automobila.
Punjenje koje traje manje od deset minuta donedavno je bilo teško zamislivo za serijske električne automobile, a sada kineski proizvođač pokazuje da takve performanse mogu biti ostvarive uz odgovarajuću bateriju i punionicu.
Njemačka analiza otkriva da važan dio napretka proizlazi iz promjena unutarnje konstrukcije ćelije, a ne iz potpuno nove kemije.
No podaci o visokim temperaturama tijekom zasebnih ispitivanja pokazuju i zašto razvoj još nije završen.
Najvažnije pitanje više nije samo koliko se brzo baterija može napuniti, nego koliko će takvih punjenja moći podnijeti tijekom godina korištenja.
Odgovor na to pitanje bit će jedan od ključnih pokazatelja koliko je BYD-ova nova tehnologija doista napredovala.