Zamislite da vozite potpuno propisanom brzinom, a onda vas iznenada snimi radar. Upravo se to dogodilo stotinama vozača u Njemačkoj, gdje je stacionarni uređaj za nadzor brzine nastavio snimati automobile iako nisu prekoračili dopušteno ograničenje.
Razlog nije bila pogrešno postavljena prometna signalizacija niti neobično tumačenje prometnih propisa, nego softverska pogreška zbog koje radar nije prepoznao da se ograničenje brzine promijenilo. Slučaj je izazvao veliku pozornost, a lokalne vlasti morale su javno objasniti što se dogodilo.
Sve se dogodilo u ponedjeljak, 9. studenoga, na saveznoj cesti B75 u četvrti Trelde, u njemačkom gradu Buchholzu, nedaleko od Hamburga. Ondje je postavljen stacionarni radar koji nadzire brzinu na dionici s vremenski promjenjivim ograničenjem.
Naime, tijekom određenog dijela dana dopuštena brzina iznosi 30 km/h, dok se nakon 18 sati ograničenje povećava na 50 km/h.
No upravo je ta promjena prouzročila problem.
Radar nije shvatio da se ograničenje promijenilo
Kako prenosi njemački Die Welt, pozivajući se na informacije lokalnih vlasti, radar u ponedjeljak navečer nije automatski prešao na novo ograničenje.
Umjesto da nakon 18 sati registrira prekoračenja brzine iznad 50 km/h, nastavio je raditi prema ranijem ograničenju od 30 km/h.
Posljedica je bila gotovo nevjerojatna - uređaj je snimao automobile koji su vozili brzinom dopuštenom u tom trenutku.
Vozači koji su prolazili cestom mogli su vidjeti bljeskalicu radara, iako nisu imali razloga očekivati kaznu.
Problem nije bio u tome što su vozači pogrešno razumjeli prometne znakove. Prema potvrdi nadležnih, riječ je o softverskoj pogrešci zbog koje sustav nije pravilno primijenio vremenski raspored ograničenja brzine.
Stotine vozača snimljene su bez razloga
Prema informacijama koje je objavio okrug Harburg, pogreška je zahvatila nekoliko stotina prolazaka vozila.
Radar je nastavio bilježiti navodna prekoračenja brzine, iako je za dio tih vozila vrijedilo više ograničenje.
Takva situacija posebno je neugodna jer automatizirani sustavi nadzora brzine moraju ispravno povezati izmjerenu brzinu s ograničenjem koje vrijedi na određenoj dionici i u određenom trenutku.
Ako se jedan od tih podataka pogrešno primijeni, uređaj može zabilježiti prekršaj koji zapravo nije počinjen.
U ovom slučaju nadležni su pogrešku otkrili i potvrdili prije nego što su vozačima poslane neopravdane kazne.
Vlasti priznale pogrešku i umirile vozače
Nakon što je problem otkriven, okrug Harburg objavio je da su neispravne snimke izdvojene iz sustava.
Iz lokalne uprave poručili su da nitko od vozača koji su snimljeni zbog pogrešno primijenjenog ograničenja neće dobiti neopravdanu kaznu.
Drugim riječima, iako je radar zabilježio njihove automobile, snimke nastale zbog softverskog problema neće se koristiti za izdavanje prekršajnih naloga.
To je važna razlika jer sama činjenica da je radar snimio vozilo ne znači automatski da će njegov vlasnik dobiti kaznu.
Podaci moraju proći odgovarajuću obradu, a u slučaju utvrđene pogreške neispravni zapisi mogu biti izdvojeni.
Nije mu se dogodilo prvi put
Posebno je zanimljivo što ovo nije bio prvi problem s istim radarom.
Prema izvještaju njemačkih medija, uređaj je sličnu pogrešku imao već nekoliko tjedana ranije.
Nadležni su tada također morali reagirati, a nakon najnovijeg incidenta objavljeno je da radar ponovno radi ispravno.
To otvara pitanje pouzdanosti sustava koji automatski prilagođavaju nadzor brzine promjenjivim ograničenjima.
Takva tehnologija može biti vrlo korisna jer omogućuje da se ograničenja prilagode dobu dana, prometnim uvjetima ili drugim okolnostima.
No za ispravan rad nužno je da uređaj u svakom trenutku raspolaže točnim podacima.
Može li se nešto slično dogoditi i u Hrvatskoj?
Radari za nadzor brzine koriste se i na hrvatskim cestama, a njihova je svrha otkrivanje vozača koji prekoračuju dopuštenu brzinu.
Međutim, hrvatski sustav nadzora i postupak izdavanja prekršajnih naloga ne treba automatski poistovjećivati s njemačkim.
Ako vozač smatra da mu je kazna izdana na temelju pogrešnih podataka, važno je provjeriti dokumentaciju, mjesto i vrijeme navodnog prekršaja te iskoristiti propisani pravni lijek u roku navedenom u zaprimljenom aktu.
Pritom treba razlikovati tehničku pogrešku uređaja od nezadovoljstva izmjerenom brzinom.
Sama tvrdnja vozača da je vozio propisno nije dokaz da je radar pogriješio, ali ni automatizirano mjerenje ne znači da su svi podaci nužno nepogrešivi.
Upravo zato sustavi nadzora moraju omogućiti provjeru podataka na kojima se temelji kažnjavanje.
Snimka radara ne znači automatski i kaznu
Slučaj iz Buchholza pokazuje koliko je važna ispravna povezanost prometnih ograničenja i uređaja koji nadziru njihovo poštovanje.
Stotine vozača snimljene su zato što radar nije prepoznao promjenu ograničenja s 30 na 50 km/h, a ne zato što su svi počinili prometni prekršaj.
Srećom, pogreška je otkrivena prije slanja neopravdanih kazni.
Za vozače koji su toga ponedjeljka navečer prošli cestom B75 najvažnija je poruka lokalnih vlasti - zbog neispravnog rada radara neće morati plaćati kazne koje nisu zaslužili.
A cijeli slučaj ostaje neobičan podsjetnik da čak i sustavi koji svakodnevno nadziru poštovanje prometnih pravila mogu pogriješiti.