U prvom kvartalu aktualne poslovne godine operativna dobit pala je devet posto. Toyota je istodobno povećala prognozu godišnje operativne dobiti za 13 posto, na 3,4 bilijuna jena, odnosno oko 21,6 milijardi dolara, ponajviše zahvaljujući povoljnijem tečaju jena. Kompanija je najavila i otkup vlastitih dionica vrijedan do bilijun jena, oko 6,3 milijarde dolara.

Kina postaje sve veći problem

Najveći razlog za oprez krije se u Kini. Toyotina prodaja na tom tržištu pala je čak 28 posto, a pritisak domaćih proizvođača, posebno onih koji nude električne automobile i plug-in hibride po vrlo konkurentnim cijenama, postaje sve jači.

To je posebno važno jer Kina više nije tržište na kojem europske i japanske marke automatski uživaju tehnološku i reputacijsku prednost. BYD, Xiaomi i drugi domaći proizvođači sve agresivnije osvajaju kupce, a tradicionalni proizvođači prisiljeni su odgovarati nižim cijenama, novim električnim modelima i bržim razvojem softvera.

Toyota zasad taj pritisak lakše podnosi od nekih konkurenata zahvaljujući snažnoj globalnoj prodaji i iznimnoj popularnosti hibrida. Kompanija ove godine cilja na ukupno 9,7 milijuna prodanih vozila, od čega bi čak pet milijuna trebali biti hibridi.

Hibridi su Toyotina velika prednost

Dok su se mnogi proizvođači vrlo agresivno kladili na potpuno električne automobile, Toyota je godinama branila strategiju u kojoj hibridi ostaju ključna prijelazna tehnologija. Trenutačno izgleda da joj je taj oprez pomogao.

Potražnja za hibridima ostaje snažna, a Toyota je upravo u tom segmentu jedan od najiskusnijih proizvođača na svijetu. Ipak, kompanija paralelno povećava ulaganja u baterije i prelazi na širu upotrebu litij-ionske tehnologije kako bi smanjila troškove i poboljšala performanse budućih elektrificiranih modela.

Problem je što snažna prodaja hibrida više nije dovoljna da potpuno neutralizira rast troškova, slabost pojedinih tržišta i geopolitičke poremećaje.

Problemi nisu samo u Kini

Toyota je u posljednjem kvartalu osjetila i snažan pad prodaje na Bliskom istoku, gdje je prodaja pala približno za trećinu. Sukob s Iranom povećao je logističke i materijalne troškove, a kompanija je dio transporta morala prebaciti na kopnene rute.

U SAD-u, Toyotinom najvećem tržištu, prodaja je porasla tek oko jedan posto, slabije od Forda i General Motorsa. Istodobno su globalne prodaje Toyote i Lexusa u prethodnom razdoblju pale oko tri posto, na nešto više od 2,5 milijuna vozila.

Dodatnu neizvjesnost stvorio je i potres u Japanu, zbog kojeg su privremeno zaustavljene četiri domaće tvornice nakon problema kod dobavljača. Toyota pritom u svojoj novoj godišnjoj prognozi još nije potpuno uračunala mogući utjecaj tih prekida.

Najveći proizvođač nije imun na promjene

Upravo zato Toyotini rezultati zanimljivi su puno šire od same kompanije. Ako i najveći svjetski proizvođač, s ogromnom globalnom mrežom, snažnom ponudom hibrida i milijardama dobiti, bilježi pet uzastopnih kvartala pada operativne dobiti, jasno je koliko je automobilska industrija trenutačno pod pritiskom.

Kineska konkurencija, troškovi elektrifikacije, geopolitički rizici, promjene tečajeva i sve veća ulaganja u baterije i softver pogađaju praktički sve velike proizvođače.

Toyota je daleko od krize. Prognoza dobiti i dalje je golema, kompanija vraća milijarde dioničarima, a njezini hibridi prodaju se iznimno dobro.Ali pet kvartala pada zaredom teško je zanemariti.

Najveći svjetski proizvođač još uvijek ima dovoljno snage da vrlo dobro zarađuje. Pitanje je samo koliko će dugo moći održavati tu prednost dok se tržište oko njega mijenja brže nego ikada.