Kada 1. ožujka 2027. nestanu klasične naplatne kućice i počne raditi novi elektronički sustav naplate Crolibertas, nameće se zanimljivo pitanje - što ako automobil s BiH tablicama prođe autocestom bez pravilnog uključenja u sustav, ne plati cestarinu i jednostavno napusti Hrvatsku?

Kod automobila registriranih u Njemačkoj, Austriji ili Sloveniji hrvatski Zakon o naplati cestarine ima vrlo jasan europski mehanizam. Ako identitet obveznika nije moguće utvrditi na drugi razuman način, Hrvatska može preko sustava EUCARIS zatražiti podatke iz države članice Europske unije u kojoj je automobil registriran.

No Bosna i Hercegovina nije članica Europske unije.

Znači li to da automobil s BiH tablicama može proći kroz Crolibertas bez plaćanja, prijeći granicu i time završiti priču?

Ne baš.

Zakon je predvidio još jedan mehanizam. I nalazi se upravo ondje kamo automobil s BiH registracijama prije ili poslije mora doći - na granici.

EUCARIS vrijedi za države članice EU-a

Prvo treba objasniti važnu razliku između njemačkih i bosanskohercegovačkih registarskih oznaka.

Novi Zakon o naplati cestarine uređuje prekograničnu razmjenu podataka u slučaju neplaćene cestarine. Članak 39. omogućuje hrvatskim nadležnim tijelima da preko nacionalnih kontaktnih točaka i sustava EUCARIS automatizirano pribavljaju podatke potrebne za identifikaciju vozila i njegova vlasnika odnosno korisnika.

No Zakon tu vrlo precizno govori o drugim državama članicama Europske unije.

Ako, primjerice, automobil s njemačkim tablicama prođe hrvatskom autocestom bez plaćanja, a nema drugog razumnog načina da se utvrdi identitet obveznika, subjekt za naplatu može putem Ministarstva zatražiti podatke iz Njemačke. Isto načelo vrijedi za Austriju, Sloveniju i druge države članice EU-a.

Bosna i Hercegovina nalazi se izvan tog konkretnog europskog mehanizma.

To ipak ne znači da je neplaćena cestarina automatski izbrisana čim automobil krene prema izlazu iz Hrvatske.

Policija će moći provjeravati neplaćenu cestarinu na granici

Članak 41. Zakona o naplati cestarine posebno uređuje nadzor novog sustava. Osim subjekata za naplatu i inspektora, u njega izrijekom uključuje policijske službenike tijekom granične kontrole te carinske službenike tijekom carinske kontrole.

A njihove ovlasti vrlo su konkretne.

Policijski i carinski službenici tijekom granične odnosno carinske kontrole provode nadzor kako bi utvrdili identitet korisnika vozila za koje je u Elektroničkom sustavu naplate cestarine utvrđeno neplaćanje.

Nakon toga mogu pozvati nadležna tijela za naplatu odnosno inspekcijski nadzor da postupak provedu upravo na mjestu granične ili carinske kontrole.

To je važan detalj.

Nadzor novog sustava, dakle, nije ograničen samo na autocestu i portale s kamerama. Zakon izrijekom propisuje da se može provoditi i izvan autoceste ako je prethodno utvrđeno neplaćanje cestarine.

Granica je jedno od tih mjesta.

Kamere će već imati podatak o vozilu

Crolibertas se temelji na prolasku bez zaustavljanja. Umjesto uzimanja kartice na ulazu i plaćanja na kućici pri izlasku, vozilo će se evidentirati elektronički.

Za laka vozila postojat će ENC model i APRP model, odnosno automatsko prepoznavanje registarske pločice povezane s valjanim sredstvom plaćanja. Sustav će tijekom prolaska prikupljati podatke potrebne za identifikaciju vozila i obračun cestarine.

Među podacima koje Zakon izrijekom navodi nalaze se oznaka registarske pločice i država registracije vozila, ali i tip, model i drugi podaci potrebni za identifikaciju.

Dakle činjenica da na automobilu piše BiH ne znači da ga kamera neće evidentirati.

Pravo pitanje nastaje poslije - kako identificirati osobu odgovornu za plaćanje ako podaci o vlasniku nisu dostupni kroz isti automatizirani europski mehanizam koji postoji između članica EU-a.

Upravo tu granična kontrola dobiva važnu ulogu.

Može vas dočekati postupak na samoj granici

Zamislimo konkretan primjer. Automobil s BiH registarskim oznakama koristi naplatnu dionicu hrvatske autoceste, a sustav utvrdi da cestarina nije plaćena. Vozilo potom nastavlja prema Bosni i Hercegovini.

Kada dođe na graničnu kontrolu, policijski službenici prema novom Zakonu sudjeluju u nadzoru naplate upravo radi identifikacije korisnika vozila za koje je u ESNC-u evidentirano neplaćanje.

Ako ga identificiraju, mogu pozvati nadležni subjekt za naplatu ili inspektora da provede nadzor na mjestu kontrole.

Drugim riječima, odlazak s autoceste ne mora biti kraj priče.

Ni činjenica da automobil nije registriran u Europskoj uniji sama po sebi ne znači da hrvatski sustav nema način reagirati.

Važno je pritom ne pretjerivati s onime što Zakon govori. On ne kaže da će svaki automobil s BiH tablicama biti automatski zaustavljen na granici niti da će granična policija provjeravati cestarinu svakog vozila koje ulazi ili izlazi iz Hrvatske.

Propisuje mogućnost nadzora vozila za koje je u ESNC-u već utvrđeno neplaćanje cestarine.

To je bitna razlika.

Ako problem riješite, Zakon predviđa i izlaz

Novi Zakon pritom ima zanimljivo pravilo koje pokazuje da cilj nadzora nije nužno odmah pokretanje prekršajnog postupka.

Ako korisnik po nalogu nadzornika ili inspektora otkloni utvrđenu povredu odnosno postupi prema obavijesti o neplaćenoj cestarini, postupak nadzora se okončava i ne pokreće se prekršajni postupak.

Dakle sustav prvo želi naplatiti ono što je trebalo biti plaćeno i otkloniti nepravilnost.

No ignoriranje problema može otvoriti daljnje postupke.

Kada se neplaćanje utvrdi naknadnom provjerom podataka, subjekt za naplatu može identificiranom vlasniku, korisniku leasinga ili osobi identificiranoj na drugi način poslati pisanu obavijest o neplaćanju. Ako se po njoj ne postupi, dokumentacija se dostavlja Ministarstvu radi inspekcijskog nadzora.

BiH tablice nisu isto što i njemačke - ali nisu ni nevidljive

Upravo je to najvažnija razlika koju će nakon uvođenja Crolibertasa trebati razumjeti.

Kod njemačkog automobila Hrvatska se može osloniti na europski sustav prekogranične razmjene podataka. EUCARIS omogućuje da se u propisanim slučajevima od druge članice EU-a zatraže podaci potrebni za identifikaciju vlasnika ili korisnika vozila.

Kod automobila registriranog u Bosni i Hercegovini taj konkretni mehanizam iz članka 39. nije dostupan na isti način jer BiH nije članica Europske unije.

Ali novi sustav zbog toga ne postaje slijep.

Kamera može evidentirati automobil i registracijsku oznaku, ESNC može zabilježiti neplaćanje, a Zakon policiji i carini daje ulogu u nadzoru upravo tijekom granične odnosno carinske kontrole.

Zato računica prema kojoj je dovoljno proći portal, ne platiti i što prije prijeći granicu ima jedan ozbiljan problem.

Zakon je predvidio upravo mjesto na kojem se ta granica prelazi.