Hibridi su odavno postali uobičajen dio automobilskog tržišta, ali s većom kilometražom i dalje se često javlja isto pitanje - koliko zapravo traju i isplati li ih se kupovati kao rabljene?
Prema analizi slovačkog Autobilda, strah od velikih kvarova nakon 200.000 kilometara u većini je slučajeva pretjeran.
Naime i klasični i blagi (mild) hibridi danas su konstruirani tako da bez većih problema mogu podnijeti visoku kilometražu, pod uvjetom da su pravilno održavani. Drugim riječima, sama brojka na satu nije nužno razlog za uzbunu, već je mnogo važnije to kako je automobil vožen i koliko je redovito servisiran.
Baterija ne mora biti razlog za paniku
Najviše dvojbi kod hibrida tradicionalno izaziva baterija, ali praksa pokazuje da ona najčešće ne otkazuje naglo. Kod klasičnih hibrida kapacitet se s godinama uglavnom postupno smanjuje, što znači da električna pomoć može biti nešto slabija, ali automobil i dalje normalno funkcionira.
Kod blagih hibrida situacija je još bolja jer imaju manje baterije koje su i manje opterećene, pa se ozbiljniji problemi rijetko pojavljuju. Važnu ulogu pritom ima elektronika koja upravlja baterijom te je štiti od ekstremnog punjenja i pražnjenja.
Prema slovačkom Autobildu, upravo zbog takvog načina rada mnogi hibridi i nakon 200.000 kilometara ostaju potpuno upotrebljivi u svakodnevnoj vožnji.
vezane vijesti
Manje opterećen motor i pouzdanija tehnika
Velika prednost hibrida je i način na koji radi benzinski motor. Budući da dio posla preuzima elektromotor, klasični motor nije stalno pod jednakim opterećenjem. To osobito dolazi do izražaja u gradskoj vožnji, kada se često gasi ili radi u povoljnijem režimu, što dugoročno može smanjiti trošenje.
Kod blagih hibrida električni sustav manje pomaže nego kod punih hibrida, ali i dalje rasterećuje motor pri kretanju i ubrzavanju. Zbog toga i takvi automobili nakon velikog broja kilometara često mogu biti u boljem stanju nego usporedivi modeli bez elektrifikacije.
Dodatni plus je i prijenos. Hibridi često koriste specifične mjenjače s manje mehaničkih dijelova od klasičnih automatskih prijenosa, što smanjuje mogućnost habanja, a kod blagih hibrida tehnologija je jednostavnija, ali uz redovito održavanje također može bez većih problema podnijeti visoku kilometražu.
Promjene u potrošnji i voznim osobinama nakon 200.000 kilometara u pravilu nisu drastične. Kilometraža može blago porasti, ponajprije zbog nešto slabije učinkovitosti baterije kod klasičnih hibrida, dok se kod blagih hibrida te razlike obično još manje osjete.
vezane vijesti
Na što paziti pri kupnji rabljenog hibrida
Prilikom kupnje hibrida s većom kilometražom najvažnije je gledati ukupno stanje vozila, a ne samo broj kilometara. Servisna povijest, način korištenja i opće stanje automobila važniji su od same činjenice da je on prešao više od 200.000 kilometara.
Kod klasičnih hibrida preporučuje se provjera stanja baterije i rada cijelog hibridnog sustava, a kod blagih hibrida važno je obratiti pozornost na električnu instalaciju i osnovno održavanje. Ako je automobil redovito servisiran, visoka kilometraža ne mora biti prepreka.
Zaključak Autobilda prilično je jasan: moderan hibrid i nakon 200.000 kilometara može biti sasvim razumna kupnja. Uz pravilno održavanje, takvi automobili i dalje mogu omogućiti pouzdanu, štedljivu i ugodnu svakodnevnu vožnju.
