Na to nam je ukazao čitatelj Autozone, zabrinut zbog toga što se u brojnim najavama novog sustava gotovo uopće ne objašnjava što njegove promjene znače za osobe s invaliditetom.

'Često pišete o novom načinu plaćanja cestarine, ENC-u, novom i starom te očitavanju tablica. Lijepo, ali još nitko nije precizno napisao kako će osobe s invaliditetom koje su oslobođene plaćanja cestarine prolaziti autocestama. Ili će opet biti stigmatizirane posebnim voznim trakama i kontrolama?', napisao nam je.

Odgovor se nalazi u novom Zakonu o naplati cestarine, ali i u tehničkim dokumentima Hrvatskih autocesta te uputama AKD-a.

Pravo na oslobođenje neće se ukinuti. Međutim, prema trenutačno propisanom modelu, osobe s invaliditetom morat će pri svakom ulasku na autocestu proći namjenskom stazom i povezati Nacionalnu iskaznicu s registarskom oznakom automobila kojim putuju.

Za razliku od drugih vozača, neće moći jednom trajno povezati tablicu i sredstvo plaćanja te poslije samo prolaziti ispod portala.

Pravo na besplatnu cestarinu ostaje

Novi sustav elektroničke naplate Crolibertas trebao bi se početi primjenjivati 1. ožujka 2027. na cijeloj hrvatskoj mreži autocesta. Rampe odlaze u povijest, a cestarina će se evidentirati pomoću ENC uređaja ili automatskog očitavanja registarskih oznaka.

Za osobe s invaliditetom koje ispunjavaju zakonske kriterije Nacionalna iskaznica zamijenit će sredstvo plaćanja. To znači da neće morati povezivati bankovnu karticu niti imati novac na ENC računu kako bi ostvarile besplatan prolazak.

No pravo se neće automatski vezati uz osobu ili jednu unaprijed prijavljenu registarsku oznaku za sva buduća putovanja. Prije svake uporabe autoceste trebat će provesti novo, privremeno povezivanje iskaznice i vozila.

Članak 23. Zakona o naplati cestarine propisuje da se to povezivanje provodi isključivo na namjenskim stazama za brzo uključenje u sustav. Registracija vrijedi tijekom jednog korištenja autoceste i prestaje nakon izlaska. Osoba na čiju je Nacionalnu iskaznicu ostvareno oslobođenje mora se nalaziti u vozilu.

Kako će postupak izgledati?

AKD je objavio konkretnije objašnjenje budućeg postupka.

Automobil će najprije doći na namjensku stazu, na kojoj će sustav automatski prepoznati registarsku oznaku i utvrditi skupinu vozila. Vozač će zatim na kiosku potvrditi očitanu tablicu i prisloniti Nacionalnu iskaznicu osobe s invaliditetom na čitač.

Sustav će elektronički provjeriti valjanost iskaznice u registru AKD-a. Nakon potvrde registarska oznaka povezat će se s Nacionalnom iskaznicom, a automobil će dobiti pravo na besplatnu vožnju do izlaska s autoceste.

Nakon izlaska ta će veza automatski prestati. Pri sljedećem putovanju cijeli će se postupak morati ponoviti.

AKD navodi da će na lokacijama sadašnjih naplatnih postaja biti ukupno 140 takvih staza. Za razliku od postojećeg sustava, u kojem se povlastica dokazuje na izlazu, u novom će se sustavu dokazivati prije ulaska na autocestu.

Može li se besplatno putovati u tuđem automobilu?

Može.

Povlastica neće biti ograničena samo na automobil koji je u vlasništvu osobe s invaliditetom. Prema objašnjenju AKD-a, može se koristiti u bilo kojem osobnom automobilu u kojem se osoba s pravom na oslobođenje prevozi za svoje osobne potrebe.

Ključan je uvjet da se osoba s invaliditetom čija je iskaznica povezana s tablicom stvarno nalazi u automobilu.

To znači da je može voziti član obitelji, prijatelj ili druga osoba. Ista Nacionalna iskaznica, međutim, ne može istodobno biti aktivirana za dva različita vozila.

Ako osoba s invaliditetom nije u automobilu, vožnja se mora prijaviti i platiti na jednak način kao i kod ostalih korisnika. Tijekom eventualnog nadzora osoba s invaliditetom dužna je Nacionalnu iskaznicu dati na uvid kako bi se potvrdilo da je prisutna u vozilu.

Tko ima pravo na oslobođenje?

Važno je naglasiti da pravo na besplatnu cestarinu ne ostvaruje automatski svaka osoba koja ima utvrđen invaliditet ili Nacionalnu iskaznicu.

Prema Zakonu o povlasticama u prometu, cestarinu ne plaćaju osobe kod kojih je utvrđeno oštećenje donjih ekstremiteta od najmanje 80 posto, osobe sa 100-postotnim oštećenjem vida ili sluha te hrvatski ratni vojni invalidi i civilni invalidi iz Domovinskog rata sa 100-postotnim tjelesnim oštećenjem.

Pravo se odnosi na osobni automobil kojim se osoba prevozi za svoje osobne potrebe. Na Nacionalnoj iskaznici, stoji u Zakonu, označeno je koje su povlastice pojedinoj osobi priznate.

Hoće li to biti posebna staza samo za osobe s invaliditetom?

Neće biti namijenjena isključivo njima.

Namjenske staze služit će i drugim vozačima lakih vozila koji se prije dolaska na autocestu nisu uključili u sustav putem aplikacije, internetske stranice, prodajnog ureda ili drugog dostupnog mjesta.

Za njih će to biti posljednja mogućnost registracije prije prolaska ispod prvog portala.

No postoji vrlo važna razlika: Ostali vozači mogu unaprijed registrirati tablicu i sredstvo plaćanja te se ubuduće voziti bez odlaska na namjensku stazu. Osobe s invaliditetom prema sadašnjem zakonskom rješenju nemaju tu mogućnost. Za njih je namjenska staza, piše HAC.hr, jedini način ostvarivanja oslobođenja i njome će morati prolaziti pri svakom korištenju autoceste.

Hoće li ih netko svaki put kontrolirati?

Prema dosad objavljenom modelu, ne bi se svaki put trebalo zaustavljati uz klasičnu kućicu i zaposleniku pokazivati dokumente.

Redovan postupak zamišljen je kao digitalna provjera na kiosku: Sustav čita tablicu, a vozač prislanja Nacionalnu iskaznicu na čitač. Valjanost prava provjerava se elektronički.

Kontrola ipak nije potpuno ukinuta.

Novi sustav predviđa mobilne nadzorne jedinice koje će provjeravati jesu li vozila pravilno uključena u sustav. Ako se kontrolira vozilo koje besplatno koristi autocestu, osoba s invaliditetom morat će pokazati Nacionalnu iskaznicu radi potvrde da se doista nalazi u automobilu.

Čitateljevo pitanje o stigmatizaciji nije bez osnove

Službeni dokumenti koriste izraz 'namjenska staza za brzo uključenje', a postupak bi trebao biti jednostavniji i diskretniji od današnjeg pokazivanja iskaznice operateru na izlazu.

Staza neće biti označena kao prostor koji koriste samo osobe s invaliditetom, niti će svaki prolazak nužno uključivati razgovor sa zaposlenikom.

Ipak, činjenica ostaje: Dok će drugi unaprijed registrirani korisnici moći prolaziti autocestom u slobodnom prometnom toku, osobe s invaliditetom morat će se pri svakom putovanju izdvojiti u namjensku stazu i ponovno dokazati pravo prislanjanjem iskaznice.

Je li takvo rješenje tehnički nužno ili se pravo moglo vezati uz registarsku oznaku na dulje razdoblje, uz povremene kontrole prisutnosti osobe s invaliditetom, pitanje je koje nadležni tek trebaju uvjerljivo objasniti.

Posebno zato što je jedan od glavnih ciljeva novog sustava uklanjanje zaustavljanja, čekanja i izdvajanja korisnika iz prometnog toka.

Još nisu objavljeni svi važni detalji

AKD je opisao osnovni postupak, ali u javno dostupnim informacijama još nema odgovora na niz praktičnih pitanja.

Nije objašnjeno na kojoj će visini biti postavljeni čitači, kako će ih koristiti osobe smanjene pokretljivosti ruku, hoće li kiosci imati glasovne upute za slijepe i slabovidne osobe te kakva će pomoć biti dostupna ako uređaj ne prepozna iskaznicu ili tablicu.

Nije poznato ni hoće li na svakoj lokaciji biti dostupna pomoć 24 sata dnevno te što će se dogoditi ako se pred jednom namjenskom stazom stvori kolona, dok ostala vozila bez usporavanja prolaze prema autocesti. To nisu sporedni tehnički detalji. Upravo će o njima ovisiti hoće li novi sustav osobama s invaliditetom zaista olakšati putovanje ili će samo digitalizirati postojeće izdvajanje.

Najprecizniji odgovor našem čitatelju zato glasi: Pravo na besplatnu cestarinu ostaje, ali prema trenutačno donesenim pravilima osobe s invaliditetom i dalje će morati koristiti posebnu namjensku stazu pri svakom ulasku na autocestu. Postupak bi trebao biti digitalan, bez klasične kontrole na blagajni, ali neće biti jednak prolasku ostalih unaprijed registriranih korisnika.