Izvanredni parlamentarni izbori održani prošle nedjelje, na kojima je dosadašnji srbijanski predsjednik i kandidat za premijera Aleksandar Vučić priznao poraz od oporbene Studentske liste, donose povijesne političke promjene koje će izravno i dugoročno utjecati na Vojsku Srbije. Donosimo perspektive oružanih snaga naših susjeda za koje brojni analitičari tvrde da ostaju čvrsto pod kontrolom postojećeg državnog aparata, uz izraženi rizik od njezine dodatne politizacije i korištenja u kriznim situacijama
Nakon četrnaest godina vladanja Srpske napredne stranke (SNS), prelazak vlasti u ruke nove oporbe donosi restrukturiranje u obrambenom sektoru. Prema mišljenju vojnih analitičara, utjecaj izbornih rezultata na Vojsku Srbije očituje se u nekoliko ključnih segmenta, počevši od depolitizacije i njezine ustavne uloge, preko promjene strategije financiranja i 'šopingomanije', koju je započeo Vučić, pa sve do geopolitičkog pozicioniranja.
>>> Srbija pokazala novo lice svoje vojske: Robotski psi nose strojnice, bacače granata i zolje
Neposredno prije samih izbora, više od 140 bivših i sadašnjih visokih časnika Vojske Srbije i MUP-a uputilo je javni apel kolegama u sektoru sigurnosti podsjećajući ih da moraju ostati isključivo vjerni ustavu i zakonima Republike Srbije, a ne političkim strankama. Na isto je pozvala i pobjednička Studentska lista zazivajući prekid zlouporabe oružanih snaga.
vezane vijesti
Studentska lista, naime, u svom programu inzistira na hitnoj depolitizaciji svih državnih institucija. S obzirom na to da je oporba godinama kritizirala korištenje vojske za hibridni rat protiv domaće javnosti i političku promidžbu dosadašnjeg režima, očekuje se strože odvajanje vojnog vrha od stranačkih utjecaja. Izborni pobjednici najavljuju i reviziju vojnog proračuna.
Najveća uvoznica u regiji
Pod Vučićevom vlašću Srbija je provodila agresivnu i masivnu modernizaciju te kupovinu oružja sa svih strana svijeta, od francuskih borbenih aviona Rafale do kineskih protuzračnih sustava, dronova i robotskih pasa. Prema podacima Štokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI), Srbija je u posljednjih pet godina uvezla najviše složenog naoružanja u regiji.
Iako su i druge države regije povećale vojnu potrošnju, razlika u obujmu nabavki ostaje velika. Naši susjedi se trenutno nalaze na 37. mjestu u svijetu po uvozu složenih sustava naoružanja te ispred nekih članica EU-a u regiji, poput Hrvatske i Bugarske.
Prema podacima SIPRI-ja, Srbija je unazad pet godina uvezla složene sustave naoružanja iz 13 zemalja. Najveći dobavljač bila je Kina, prije svega zahvaljujući nabavci sustava protuzračne obrane srednjeg dometa, a najveće donacije stigle su iz Rusije i Bjelorusije. Zahvaljujući značajnom povećanju vojnog proračuna, koji za 2026. godinu iznosi oko 2,37 milijardi eura, realiziraju se i krupni ugovori s partnerima iz Francuske, Izraela i Češke, uz snažno oslanjanje na domaću namjensku industriju.
Nova vlast, koja u fokus stavlja borbu protiv korupcije i transparentnosti trošenja proračunskog novca, vjerojatno će detaljno preispitati sve tajne nabave vojne opreme. Također, Studentska lista najavljuje kraj projekata poput takozvane digitalne armije, kojom se hvalio Vučić, i kupovine 'super tajne' opreme.
Prema najavama pobjednika izbora, sve te nabave bit će podvrgnute civilnoj kontroli i reviziji parlamentarnih odbora, s obzirom na to da su ranije izazivali sumnje u korupciju i netransparentnost.
Tijekom predizbornih debata zadržan je načelni konsenzus o očuvanju vojne neutralnosti Srbije. Međutim dolaskom nove vlasti, koja stidljivo najavljuje proeuropske integracije, očekuje se redefiniranje odnosa s Moskvom i Pekingom, što bi moglo utjecati na buduću logistiku, održavanje i nabavu vojne opreme jer se do sada snažno oslanjala na Rusiju i Kinu.
Manjak autonomije zapovjedništva
Uz to, procesi poput aktivacije obveznog vojnog roka i nedavno raspisanih velikih natječaja za profesionalne vojnike u tenkovskim postrojbama, a koji traju do kraja listopada ove godine, proći će kroz svojevrstan filtar buduće vlade te će se morati procijeniti ekonomska održivost i stvarne obrambene potrebe zemlje. Pritom analitičari upozoravaju na manjak novca za redovnu logistiku, renoviranje vojarni i provedbu najavljenog modela obveznog vojnog roka.
Važno je istaknuti da je sigurnosni i represivni aparat u Srbiji, uključujući vojsku, žandarmeriju i specijalne snage, vrlo homogen te da nije došlo do pukotina ili prelaska dijela sustava na stranu oporbe, slično situaciji iz 2000. godine. Prema procjenama i izvještajima s terena, Vojska Srbije je na sam dan izbora i neposredno nakon njih djelomično držana u povišenom stupnju borbene gotovosti zbog napete političke atmosfere i masovnih prosvjeda.
Osim toga, ranijim izmjenama zakona o vojsci, vrhovna komanda Vojske Srbije i izravna nadležnost dodatno su centralizirane i usmjerene predsjedniku i političkom vrhu, što umanjuje autonomiju Generalštaba i pretvara vojsku u izravan instrument izvršne vlasti.
Iako je smjena nakon izbora stvorila kratkotrajne sigurnosne napetosti na ulicama Beograda i zahtijevala pojačanu prisutnost žandarmerije, Vučićevo priznanje izbornog poraza otvara put stabilizaciji u kojoj bi Vojska Srbije iz statusa stranačkog aduta morala prijeći u sustav potpune profesionalizacije i demokratske kontrole. Ipak, s obzirom na dosadašnja iskustva, čini se da će nastaviti služiti kao poluga unutarnje homogenizacije i vanjskog balansiranja, prateći nastavak oštre retorike u regiji i paralelnog utrkivanja u naoružavanju sa susjednim zemljama.
