Na nju upozorava Román Álvarez, automobilski vještak i predavač budućim stručnjacima u španjolskoj Nacionalnoj školi automobilskih vještaka. U razgovoru za La Vanguardiju objasnio je što kupci najčešće previdje, kako prodavači mogu prikriti probleme i zašto uredna desetominutna probna vožnja nije nikakvo jamstvo da je s automobilom sve u redu.

Njegova poruka posebno je upečatljiva: 'To što automobil danas nije zakazao ne znači da je dobar - samo danas nije zakazao.'

Drugim riječima, automobil ne treba kupovati prema dojmu koji ostavi u nekoliko minuta. Mnogo je važnije utvrditi poklapaju li se njegova dokumentacija, servisna povijest, kilometraža i stvarno stanje.

Ako je automobil već zagrijan, budite oprezni

Jedna od prvih stvari na kojoj Álvarez inzistira je hladan start. Motor nakon pokretanja treba održavati stabilan broj okretaja, bez neuobičajenih zvukova, vibracija ili drugih simptoma koji bi mogli upućivati na problem.

Ako je prodavač automobil zagrijao prije nego što je kupac stigao, vještak savjetuje dodatni oprez. Upravo se pri hladnom pokretanju mogu pokazati problemi koji nakon zagrijavanja motora postanu mnogo manje očiti.

Vrijedi pogledati i pod automobil te u motorni prostor. Tragovi ulja ili rashladne tekućine, svježe očišćeno samo jedno područje motora ili druge nelogičnosti mogu biti razlog za detaljniju provjeru.

Isto vrijedi za karoseriju. Razlike u nijansi laka, nejednaki razmaci između vrata, poklopca motora i branika, tragovi odvrtanja vijaka ili dijelovi koji ne sjedaju pravilno mogu otkriti ranija oštećenja.

Álvarez savjetuje čak i provjeru datuma proizvodnje pojedinih komponenti poput prednjih svjetala. Ako su znatno novija od samog automobila, treba pokušati utvrditi zašto su mijenjana.

Kilometraža nije jedino što treba gledati

Posebnu pažnju treba posvetiti unutrašnjosti. Istrošenost upravljača, papučica, vozačkog sjedala i sigurnosnih pojaseva trebala bi imati smisla u odnosu na kilometražu prikazanu na instrumentnoj ploči.

Automobil s navodno vrlo malo kilometara, a izrazito istrošenom unutrašnjošću, svakako zaslužuje dodatnu provjeru.

Vještak upozorava i na rupe u servisnoj povijesti. Računi servisa, zapisi tehničkih pregleda i drugi dokumenti trebali bi zajedno stvarati logičnu priču o životu automobila. Ako je vozilo tijekom nekoliko godina često mijenjalo vlasnike ili postoje duga razdoblja bez ikakvih zapisa o održavanju, to može biti znak za oprez.

Ni sama brojka na brojaču kilometara zato ne bi trebala biti presudna. Važnije je da kilometraža odgovara stanju automobila i da se kroz dostupnu dokumentaciju može pratiti njezin razvoj.

Krug oko kvarta nije prava probna vožnja

Još jedna česta pogreška je prekratka probna vožnja. Nekoliko minuta po susjednim ulicama možda će pokazati da se automobil može normalno pokrenuti i zaustaviti, ali neće otkriti mnogo više od toga.

Álvarez savjetuje kombiniranje gradske vožnje i otvorenije ceste. Treba obratiti pažnju na ravnomjerno ubrzavanje, trzaje, ponašanje upravljača, vibracije pri većim brzinama, kočenje i zvukove ovjesa preko neravnina.

Kod ručnog mjenjača treba provjeriti rad spojke i samog mjenjača, a nakon vožnje korisno je ostaviti motor kratko da radi u praznom hodu. Upravo tada mogu se pojaviti vibracije, neuobičajen rad ventilatora ili upozorenja koja se tijekom kratke vožnje nisu pokazala.

Poseban problem su kvarovi koji se teško mogu otkriti tijekom jednog pregleda - primjerice prekomjerna potrošnja ulja ili rashladne tekućine, kao i određeni problemi s turbopunjačem, sustavom ubrizgavanja ili sustavima za obradu ispušnih plinova.

Zato automobil koji tijekom probne vožnje djeluje savršeno ne mora nužno biti i dobar automobil.

Najveća pogreška događa se prije nego što automobil uopće kupite

Álvarez upozorava i na psihološki dio kupnje. Rečenice poput toga da postoji još jedan zainteresirani kupac ili da ponuda vrijedi samo danas ne bi trebale biti razlog za donošenje odluke na brzinu.

Jednako treba biti oprezan s predobrom pričom koja prati automobil. Prodavačeva simpatičnost, uvjerljiv nastup ili tvrdnja da je automobil vozila osoba koja ga gotovo nikada nije koristila ne mogu zamijeniti dokumentaciju i stručni pregled.

Kod skuplje kupnje zato preporučuje detaljnu provjeru automobila prije potpisivanja ugovora. Pregled na dizalici, elektronička dijagnostika te provjera mehanike, karoserije i povijesti vozila mogu otkriti ono što prosječan kupac golim okom neće primijetiti.

Jer kod rabljenog automobila najveća pogreška nije kupiti vozilo s nekoliko sitnih nedostataka. Najskuplja pogreška je kupiti automobil koji je probleme uspješno sakrio upravo onoliko dugo koliko je trajala probna vožnja.