Administracija Donalda Trumpa finalizirala je znatno blaže standarde prema kojima bi prosječna potrošnja novih osobnih automobila i lakih kamioneta modelske godine 2031. trebala odgovarati vrijednosti od 34,9 milja po galonu.

Prethodna pravila, donesena za vrijeme administracije Joea Bidena, predviđala su približno 50,4 milje po galonu do 2031. godine. Američko Ministarstvo prometa potvrdilo je novi zaokret 28. rujna.

Prevedemo li te vrijednosti u jedinice koje su europskim vozačima puno poznatije, 34,9 mpg približno odgovara potrošnji od 6,7 litara na 100 kilometara. Prethodno predviđenih 50,4 mpg iznosilo bi oko 4,7 l/100 km.

Razlika je, dakle, velika.

Europa ide u potpuno drugom smjeru

Još je zanimljivija usporedba s Europskom unijom. Doduše, valja napomenuti da Europa ne propisuje proizvođačima izravnu prosječnu potrošnju u litrima na 100 kilometara. EU umjesto toga određuje prosječne emisije CO₂ novoregistriranih vozila pojedinog proizvođača.

Za nove osobne automobile cilj na razini cijele flote od 2025. do 2029. iznosi 93,6 grama CO₂ po kilometru, dok se od 2030. do 2034. spušta na samo 49,5 g/km. Europska komisija potvrđuje da se ti ciljevi temelje na WLTP postupku.

Ako se emisije približno preračunaju u potrošnju klasičnog automobila, 93,6 g CO₂/km odgovara otprilike 4,1 l/100 km za benzinski automobil ili oko 3,5 l/100 km za dizelski.

Budući cilj od 49,5 g/km približno odgovara tek oko 2,1 l/100 km benzina ili 1,85 l/100 km dizela.

To ne znači da će svaki benzinac morati trošiti dvije litre

Naravno, iz toga ne treba zaključiti da će 2030. godine svaki novi automobil s benzinskim motorom u Europi morati trošiti samo 2,1 litru na 100 kilometara.

Ključ je u riječi prosjek.

Riječ je o cilju ukupne prodane flote proizvođača, a ne zahtjevu koji pojedinačno mora zadovoljiti svaki automobil. Električni automobili pri tome se računaju s nula grama emisije CO₂ iz ispuha pa njihov veći udio značajno spušta prosječnu vrijednost cijele flote.

EU je proizvođačima dao i dodatnu fleksibilnost za prve godine strožih pravila. Rezultati za 2025., 2026. i 2027. mogu se promatrati kroz trogodišnji prosjek, umjesto da se cilj mora zasebno ostvariti svake godine.

Brojke nisu izravno usporedive

Zbog toga američkih 6,7 l/100 km i približno europskih 2,1 l/100 km ne treba predstavljati kao rezultate dvaju identičnih laboratorijskih ispitivanja.

Američki CAFE sustav koristi vlastitu regulatornu metodologiju za računanje prosječne ekonomičnosti flote, dok europski sustav polazi od emisija CO₂ utvrđenih WLTP postupkom.

Ipak, ono što brojke vrlo jasno pokazuju jest potpuno različit smjer automobilske politike.

SAD je upravo znatno smanjio zahtjeve koji su proizvođače trebali gurati prema učinkovitijim automobilima, dok EU tijekom sljedećih nekoliko godina dodatno snižava dopušteni prosjek emisija novih vozila.

Prethodni američki standard trebao je dovesti prosječnu ekonomičnost lakih vozila do približno 50,4 mpg 2031. godine, dok novi propis cilja 34,9 mpg.

Proizvođači bi trebali uštedjeti milijarde

Američka administracija novi smjer prvenstveno opravdava troškovima.

Ministarstvo prometa procjenjuje da će blaža pravila smanjiti troškove proizvođača za oko 1289 dolara po vozilu, odnosno približno 1100 eura, dok bi ukupne uštede automobilskoj industriji trebale dosegnuti oko 60,6 milijardi dolara.

General Motors bi, prema procjenama američkih vlasti, samo do 2031. mogao smanjiti troškove tehnologije za više od 20 milijardi dolara. Među velikim proizvođačima koji bi trebali značajno uštedjeti su i Stellantis, Ford, Toyota i Honda.

Trumpova administracija tvrdi i da će nova pravila prosječnu cijenu novog automobila smanjiti za oko 1300 dolara. Veliki američki proizvođači podržali su ublažavanje pravila, argumentirajući da novi standardi bolje odgovaraju stvarnoj potražnji kupaca. Druga strana računice je veća potrošnja goriva.

Prema procjenama objavljenima uz nova pravila, potrošnja goriva u SAD-u trebala bi do 2050. biti oko 4,6 posto viša nego prema prethodnom regulatornom smjeru, a američki vozači mogli bi tijekom životnog vijeka vozila potrošiti više novca na gorivo. Protivnici promjene upozoravaju i na veće emisije CO₂ i drugih onečišćujućih tvari.

Amerika i Europa tako na pragu sljedećeg desetljeća sve očitije biraju dva različita puta: Dok EU proizvođače sve snažnije usmjerava prema vozilima s vrlo niskim ili nultim emisijama, SAD im novim pravilima ostavlja znatno više prostora za klasične benzinske automobile.