Rezultati istraživanja koje je za RTL Danas provela agencija Pormocija plus, pokazuju da Hrvati nisu skroz imuni na zveckanje oružja s istoka i brujanje dronova u zraku. Na pitanje u kojoj mjeri osjećaju strah zbog političko-sigurnosne situacije u Europi - "malo ili nimalo" odgovor je gotovo 44 posto ispitanih. Nešto je manji osmijeh i bezbrižnost kod 30 posto pitanih građana dok je izrazito zabrinutih zbog postojećeg stanja njih 24 posto, dakle gotovo svaki četvrti.

Tko je kriv za sukob EU - Rusija?

A tko je kriv za zaoštravanje odnosa između Europske unije i Rusije? Tu su građani u velikoj većini (gotovo 62 posto) sigurni da je to Vladimir Putin i njegova Rusija zbog njihove agresivne i imperijalističke politike.

Velik je broj i onih koji krivca vide u SAD-u. Više od 25 posto smatra da snose odgovornost za početak rata u Ukrajini, dok više od 21 posto krivca vide i u Europskoj uniji zbog podrške Ukrajini i sve većeg naoružavanja.

Za 10,5 njih posto krivac je NATO koji se širi na granice Rusije, a za šest i pol posto vas krive su pojedine države poput Velike Britanije i Francuske.

Dronovi u NATO prostoru

Posljednjih smo tjedana svjedoci uzbune i panike nad europskim zračnim lukama čiji se prostor zatvarao zbog pojave misterioznih dronova nad Poljskom, Danskom, Norveškom, Rumunjskom, pa i Njemačkom i Belgijom, kao i ruskih aviona nad Estonijom pa smo građane pitali kako vi osobno doživljavate ove upade.

Najviše njih, više od 40 posto uvjereno je kako je riječ o ruskim provokacijama kako bi se testirala odlučnost NATO-a koji se mahom nije odlučivao na rušenje aviona i dronova zbog sigurnosti na tlu. A 17 posto vas smatra kako je riječ tek u pukoj provokaciji bez neke velike važnosti, 14 posto je uvjereno kako je to uvod u mnogo veće sukobe, u rat NATO-a i Rusije, dok 8 i pol posto građana poručuje: Hrvatsku se to uopće ne tiče!

Gotovo osam posto ispitanih više je sklono ipak vjerovati kako je riječ o početku hladnog rata između Zapada i Rusije.

No i dalje je najviše optimističnih kada ih se pita u kojoj mjeri postoji mogućnost izbijanja europsko-ruskog vojnog sukoba? Za više od 41 posto ta mogućnost uopće ne postoji ili je vrlo mala, (smatraju da će na kraju nad Europom ipak letjeti golubica mira, a ne granate i dronovi), za trećinu ispitanih je mogućnost rata srednja, dok je velika za gotovo 20 posto građana.

Što bi trebala Hrvatska?

A što bi Hrvatska trebala činiti u ovim okolnostima? Ovako su građani posložili prioritete: Njih 18,6 posto smatra da treba raditi na pripremi sustava zdravstva i civilne zaštite. Sličan je postotak onih koji smatra da ne bismo trebali ništa po tom pitanju jer imamo mnogo drugih problema (17,8 posto).

Tu je još i uvođenje obvezne vojne obuke (16,5 posto), jačanje profesionalne vojske (15 posto) te izgradnja i obnova skloništa za građane (14,2 posto) dok je u sličnom postotku i ubrzano naoružavanje hrvatske vojske (14 posto).

Iako se tu sad čini sve puno vojske i oružja - natpolovična većina ispitanih, gotovo 56 posto smatra da u bilo kakvom sukobu Hrvatska treba ostati neutralna, a citiramo i njihov odgovor: 'To nije naš rat'.

Istraživanje je za RTL Danas provela agencija Promocija plus između 6. i 9. listopada ove godine na stratificiranom uzorku od 1.300 građana uz standardnu grešku uzorka od plus-minus 2,7 posto i razinu pouzdanosti od 95 posto.