Donji dom ruskog parlamenta u srijedu je odobrio povlačenje iz sporazuma sa Sjedinjenim Državama o smanjenju ogromnih zaliha plutonija namijenjenog oružju, preostalih iz tisuća nuklearnih bojevih glava iz Hladnog rata
Sporazum o upravljanju i odlaganju plutonija (PMDA), potpisan 2000. godine, obvezao je i Sjedinjene Države i Rusiju da zbrinu najmanje 34 tone plutonija namijenjenog oružju, što prema američkim dužnosnicima odgovara količini tog elementa za čak 17.000 nuklearnih bojevih glava. Sporazum je stupio na snagu 2011. godine.
"Sjedinjene Države poduzele su niz novih proturuskih koraka koji uz temelja mijenjaju stratešku ravnotežu koja je prevladavala u vrijeme Sporazuma i stvaraju dodatne prijetnje strateškoj stabilnosti", obrazlažu ruske vlasti povlačenje iz pakta.
Nakon razlaganja tisuća bojevih glava nakon Hladnog rata, i Moskva i Washington i dalje imaju goleme zalihe plutonija namijenjenog oružju, čije je skladištenje bilo skupo i predstavljalo je potencijalni rizik od širenja.
Cilj PMDA-e bio je zbrinuti plutonij za potrebe oružja pretvaranjem u sigurnije oblike, poput goriva miješanih oksida (MOX) ili odzračivanjem plutonija u reaktorima s brzim neutronima u svrhu proizvodnje električne energije.
Rusija je 2016. godine obustavila provedbu sporazuma, navodeći američke sankcije i činove neprijateljstva protiv Rusije, kako ih je nazvala, zatim proširenje NATO-a i promjene u načinu na koji Sjedinjene Države zbrinjavaju svoj plutonij.
Rusija je tada izjavila da se Sjedinjene Države nisu pridržavale sporazuma nakon što je Washington, bez ruskog odobrenja, jednostavno razrijedio plutonij i zbrinuo ga.
Rusija i Sjedinjene Države daleko su najveće svjetske nuklearne sile i zajedno kontroliraju oko 8000 nuklearnih bojevih glava, što je i dalje daleko manje od rekordnih 73 000 bojevih glava 1986. godine, prema Federaciji američkih znanstvenika.