čuvari isusova groba

Znate li tko su vitezovi sepulkralci, kojih ima i među Hrvatima

  • Autor: Vanja Majetić
  • Zadnja izmjena 31.03.2018 15:56
  • Objavljeno 31.03.2018 u 15:56
Vitezovi čuvari Isusova groba

Vitezovi čuvari Isusova groba

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Na Veliki petak, prisjećajući se Isusove muke, odnosno njegova Križnog puta i smrti na križu, mnogi vjernici pohode Isusov grob u Jeruzalemu, koji čuva poseban viteški red unutar Katoličke crkve što se naziva Konjaničkim redom Svetog groba u Jeruzalemu, a čijih predstavnika ima i u Hrvatskoj

Nedugo nakon što su kršćani kročili u Svetu zemlju, Crkva je osjetila potrebu za redom čija će svrha biti zaštita i očuvanje Isusova groba. Stoga je 1113. godine bulom pape Paskala II osnovan Konjanički red Svetog groba u Jeruzalemu ili jednostavno čuvari Svetog groba, poznatiji kao sepulkralci.

Rimokatolički papinski viteški red izvorno su osnovali augustinski kanonici, a sam red vuče korijene iz razdoblja oko 1099. godine, nakon što su kršćani pod zapovjedništvom Godefroya Bouillonskog, poznatog po naslovu branitelj Svetog groba te vođe Prvog križarskog rata, ujedno prvog vladara Kraljevine Jeruzalem, ušli u taj sveti grad.

Red je minulih stoljeća doživio brojne izmjene i varijacije, a trenutni naziv utvrđen je 1931. godine uredbom Svete kongregacije za ceremonije Svete Stolice kao Konjanički red Svetog groba jeruzalemskog. Pritom, valja naglasiti, pojam 'konjanički' odnosi se na viteštvo i vitešku narav reda.

Tijekom godina red je prestajao postojati pred kraj 15. stoljeća, dok se ženski ogranak održao sve do danas, no unatoč gašenju prije petstotinjak godina, hodočasnici su, bez obzira na čitav niz opasnosti koje su tada prijetile, i nadalje posjećivali Svetu zemlju i posebno se zadržavali u bazilici Svetog groba u Jeruzalemu, u kojoj kršćani štuju Kalvariju i Isusov grob kao neprikosnovenu svetinju.

Članstvo preko pozivnice

Red obnovljen u 19. stoljeću danas je ponajprije počasna, javna udruga vjernika koju je kanonskim pravom konstituirala Sveta Stolica. Sjedište mu se nalazi u rimskoj palači Della Rovere u blizini Vatikana, a članstvo se dobiva samo preko pozivnice. Članovi moraju biti aktivni katolici, podjednako kler i laici, uzornog kršćanskog ponašanja te minimalne starosti 25 godina.

Potencijalne članove preporučuje mjesni biskup, uz podršku nekoliko članova iz samog reda. Prije pristupanja potencijalni članovi nazoče duhovnim pripremama te proučavaju pravilnik samog reda koji protjerivanjem kažnjava kršenje pravila. Primanjem u red muški članovi dobivaju naslov viteza, a članice naslov dame. Velikog priora pak imenuje Sveti Otac.

Unutar reda postoji nekoliko razreda viteštva, pa tako laici mogu biti unaprijeđeni u bilo koji čin, dok su za pripadnike klera činovi 'rezervirani'. Kardinali su tako vitezovi velikog križa, biskupi pak zapovjednici sa zvijezdom, a svećenici započinju uspinjanje unutar reda s činom viteza. Na čelu reda je veliki meštar, a tu funkciju trenutno obnaša kardinal Edwin Frederick O'Brien, s Fuadom Tualom, latinskim patrijarhom Jeruzalema kao velikim priorom.

  • +3

Procesija u bazilici Svetog groba

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Red ima i svoj grb koji je prema tradiciji koristila i Kraljevina Jeruzalem. Radi se, naime, o zlatnom Jeruzalemskom križu na srebrnoj pozadini, a također se koristi i Jeruzalemski križ koji predstavlja pet zlatnih križeva na srebrnoj pozadini, a koji se nalazio na grobu Godefroya Bouillonskog. Veliki križ predstavlja Krista, a četiri mala križa, koja se nalaze u okrilju Velikog križa, predstavljaju četiri Evanđelja, dok se pet križeva sjedinjuju u jedan simbol koji predstavlja pet Kristovih rana. Geslo reda je pak 'Deus Io vult', što u prijevodu s latinskog znači - 'Bog želi'.

Tijekom ceremonijalnih prigoda vitezovi reda nose odoru koja se sastoji od plašta i beretke. Na lijevom dijelu bijelog plašta nalazi se veliki crveni Jeruzalemski križ. Žene pak nose dugi crni plašt koji može biti od baršuna ili satena, a na odori se također nalazi veliki crveni Jeruzalemski križ obrubljen zlatnom bojom.

Viteško stupnjevanje

Pripadnici reda nagrađuju se nagradama za posebne zasluge koje su stupnjevane u tri reda, s tim da vitezovi koji bi hodočastili u Svetu zemlju dobivaju hodočasničku Školjku koju dodjeljuje veliki prior, dok se Križem za zasluge odlikuju i osobe koje nisu članovi reda, a mogu biti odlikovani i nekatolici.

Procjenjuje se kako red danas ima oko 23.000 članova u 52 namjesništva diljem svijeta, uključujući vladare, prinčeve i njihove supruge te šefove država iz zemalja kao što su Španjolska, Belgija, Monako, Luksemburg i Lihtenštajn. U Europi postoje 24 namjesništva, 15 u Sjedinjenim Državama i Kanadi, pet u Latinskoj Americi te šest u Australiji i Aziji.

Ovom redu pripadao je i zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac. Vitezom je postao 1937. godine, za vrijeme drugog hodočašća Hrvata u Svetu zemlju. Ranije bilježimo i vitezove braću Branković, porijeklom iz Bosne. Povijest ih pamti kao pobožne hodočasnike koji su oko 1660. godine od muslimana otkupili Getsemanski vrt i predali ga franjevcima na čuvanje. Time su, prema predaji, spasili mjesto Isusove tjeskobne muke od uništenja i osigurali kršćanima oazu štovanja prostora podno Maslinske gore, na kojoj je Isus na sebe preuzeo ljudsku izdaju i počeo uspon do Križnog puta. Na popisu vitezova Hrvata je i dobročinitelj franjevaca iz Dubrovnika, Ignacije Amerling.

  • +8
  • +5

Reiner postao hrvatski vitez Viteškog reda Svetog groba jeruzalemskog

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj/PIXSELL

Prošle godine na svečanoj ceremoniji u zagrebačkoj katedrali vitezom Svetog groba jeruzalemskog postao je potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner. Ceremoniju oviteženja devet novih vitezova - dva svećenika i sedam laika - predvodio je kardinal Edwin Frederick O'Brien, koji je dekretom 21. ožujka ove godine uspostavio Hrvatsku magistralnu delegaciju Viteškog reda Svetog groba jeruzalemskog. Slavlju su, osim O'Briena, prisustvovali vitezovi iz Austrije, Italije, Kanade, Slovenije, Engleske i mnogih drugih zemalja te izaslanici Suverenog malteškog vojnog reda.

Kardinal Josip Bozanić, koji je dekret o uspostavljanju Hrvatske magistralne delegacije Viteškog reda Svetog groba jeruzalemskog potpisao 16. veljače prošle godine i koji je tada imenovan velikim priorom za Magistralnu delegaciju tog reda u Republici Hrvatskoj, prilikom svojeg je govora istaknuo dugu tradiciju povezanosti između hrvatskog naroda i reda čija je glavna dužnost posjetiti Svetu zemlju i uvjeriti kršćane u važnost njihova ostanka u njoj.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!