Barbara Achrainer, voditeljica hotela Fafleralp, svjedočila je posljedicama: 'To je bilo izvan svake mašte. Selo je bilo tamo, a sada ga nema. Ostala je samo hrpa blata, pijeska i kamenja', ispričala je za NPR, medij koji je o tome objavio veliku reportažu.

Daniel Farinotti, glaciolog s ETH-a u Zürichu, naglašava da je riječ o događaju koji u novijoj povijesti Švicarske nema presedana. 'Događaj takvih razmjera nije nešto što sam ikada prije vidio u Švicarskoj. Pitanje od milijun dolara je: je li se urušavanje ledenjaka dogodilo zbog klimatskih promjena?

To je vrlo teško dokazati za pojedinačni događaj, no u procesima koji su prethodili urušavanju vidimo elemente povezane s klimatskim promjenama', kaže Farinotti.

Zabrinjavajući trend

Podaci potvrđuju zabrinjavajući trend. Temperature u Europi rastu dvostruko brže od globalnog prosjeka, a švicarski ledenjaci izgubili su gotovo dvije trećine leda u posljednjih stotinu godina. Istraživanja ETH-a pokazuju da su između 1931. i 2016. godine izgubili polovicu volumena, a u razdoblju između 2016. i 2022. godine dodatnih 12 posto.

Na Rhône Glacieru, izvoru rijeke Rone, gubitak je još očitiji. Svake godine led je tanji pet do šest metara, a duljina ledenjaka smanjuje se za desetke metara. To znači da godišnje gubi između dva i četiri posto volumena. Ako se ovakav trend nastavi, prema projekcijama – do 2100. godine Rhône Glacier više neće postojati.

Ako ledenjaci nestanu, presušit će izvori vode u Alpama

Farinotti ledenjake naziva 'prirodnim vodotornjevima'. Oni stoljećima skladište vodu koja se tijekom vrućih i suhih ljeta postupno oslobađa i nadoknađuje manjak kiše i snijega. Ako ledenjaci nestanu, izvori vode u Alpama presušit će u kritičnim razdobljima.

Najveće europske rijeke, Rona, Rajna, Dunav i Pad, izravno ovise o alpskim ledenjacima. To znači da će njihov nestanak imati nepovratne posljedice na dotok vode u cijeloj Europi.

Niski vodostaji sve dulje traju

U Duisburgu, na donjem toku Rajne u Njemačkoj, razina vode u kolovozu je iznosila 250 centimetara, što je metar ispod uobičajene razine od 3,5 metara. Steffen Bauer, izvršni direktor tvrtke HGK Shipping, ističe da je uvijek bilo niskih vodostaja, ali danas traju puno dulje.

'Sada to može potrajati dva do četiri mjeseca krajem ljeta, a to ima ogroman utjecaj', kaže Bauer. Podsjeća da je tijekom suše 2018. godine razina Rajne toliko pala da teglenice više nisu mogle ploviti. Od tada njegova tvrtka razvija nove modele brodova za niske vode, one koji mogu prevoziti do 600 metričkih tona robe u samo 1,2 metra vode. Ipak, s obzirom na to da industrija godišnje izgradi tek oko stotinu teglenica, prilagodba će godinama trajati.

Europa bi se mogla zauvijek promijeniti

Ubrzano topljenje i urušavanje ledenjaka u Alpama otkrivaju dugoročne posljedice klimatskih promjena. Nestanak ledenjaka znači promjene u dotoku vode u najveće europske rijeke, povećan rizik od urušavanja i klizišta te ugroženost riječnog prometa i gospodarstva. Ako se trenutačni trend nastavi, do kraja stoljeća mnogi će švicarski ledenjaci nestati, a hidrologija Europe trajno će se promijeniti.