EKSPLOZIJA SOCIJALNIH SLUČAJEVA

Život će nam se uskoro svesti na puko preživljavanje

siromaštvo prošenje

siromaštvo prošenje

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Rast nezaposlenosti, cijena hrane i troškova režija samo su dio crnog scenarija koji nas ovu jesen i zimu očekuju. Isto se tako očekuje porast broja osoba koje dobivaju socijalnu pomoć s obzirom na to da njihov broj iz godine u godinu raste, no ne raste iznos koji država iz proračuna izdvaja za njih. Paradoksalno, smanjuje se! Kako ćemo preživjeti jesen i možemo li očekivati generalne štrajkove i desetke tisuća nezadovoljnih na ulicama?

Informatizacijom do racionalizacije

Najveći trenutačni projekt Ministarstva je informatizacija sustava socijalne skrbi i povezivanje s Poreznom upravom. To omogućava precizne podatke o načinu korištenja sredstava te će omogućiti reformske zahvate, poput, kažu u Ministarstvu, promjene kriterija i preraspodjele. Sustav bi tako trebao otkriti lažne korisnike koji pomoć dobivaju s više strana. U suradnji s Poreznom upravom u obzir bi se trebale uzeti i nekretnine koje korisnik posjeduje, a ne samo njegovi prihodi.

Prema podacima koje smo dobili od Ministarstva socijalne politike i mladih, u sustavu financije socijalne pomoći bilo je zaključno sa 30. lipnja ove godine 106 tisuća osoba. Od toga je 23.730 samaca i 23.060 obitelji zajedno s članovima. No najveći broj osoba koje ostvaruju pravo na pomoć za uzdržavanje, njih 33.194, su djeca i mladež.

Od 2008. ukupan broj korisnika se povećao nešto više od 13 tisuća osoba, a iz Ministarstva kažu kako očekuju daljnji rast korisnika. Najveći rast broja korisnika je u Šibensko-kninskoj županiji, zatim slijedi jedna od najbogatijih županija u Hrvatskoj, Međimurska, s rastom od 4,5 posto. Gledano po gradovima, najdramatičniji rast zabilježen je u Kninu, i to od čak 25,9 posto. Zatim slijedi Gračac, Obrovac pa Beli Manastir.

Ministarstvo za predviđeni rast broja korisnika i onih građana kojima država pomaže da bi uopće preživjeli nije predvidjelo neke posebne programe. Izdvajanje za socijalne programe je, kažu, zadana kategorija. Postoje kriteriji koje treba ispuniti kako bi se ostvarilo pravo na neki oblik pomoći. 'Tko ispuni kriterije, ući će u program socijalne pomoći', kažu nam iz ministarstva Milanke Opačić.

No, prema podacima koje su nam dostavili, vidi se kako država iz godine u godinu sve manje izdvaja za socijalnu skrb iako broj korisnika pomoći raste. Tako je 2009. godine iz proračuna izdvojeno dvije milijarde i 986 milijuna kuna, a 2011. dvije milijarde i 472 milijuna kuna.

Udio u bruto domaćem proizvodu (BDP) potvrđuje ta kretanja, pa je tako je udio izdataka za socijalu činio 0,9 posto u BDP-u 2009, a dvije godine kasnije 0,81 posto.

500 kuna po odrasloj osobi

Zdenko Babić, docent na katedri socijalne politike Pravnog fakulteta u Zagrebu, kaže pak da u usporedbi s nama sličnim europskim zemljama, mi nemamo velike socijalne izdatke kada se gleda udio u BDP-u: 'Jedine zemlje koje imaju niži udio socijalnih izdataka u BDP-u su baltičke zemlje te Bugarska i Rumunjska.' Posljednji podaci govore o tome da je u Hrvatskoj 20,6 posto građana ispod praga rizika od siromaštva.

Visina socijalne pomoći, objašnjava Babić, iznosi oko 500 kuna po odrasloj osobi. 'Nema reakcije na ove sve pokazatelje i na ovu tešku situaciju u mjerama socijalne politike', kaže. Smatra kako bi se moglo sufinancirati cijenu stambenih i režijskih troškova za one najugroženije i najpogođenije krizom, prolongirati otplate stambenih kredita za one koji su ostali bez posla i primanja uslijed krize, pojačati aktivnu politiku zapošljavanje te pojačati programe zapošljavanja mladih i prekvalifikacije.

'Kada je sredstava najmanje, potrebe je najviše'

Teo Matković s katedre socijalnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu kaže kako će poskupljenje hrane, režija i osnovnih životnih potrepština znatno opteretiti budžet građana. Mnogi koji su ostali bez posla sada će s puno manjim primanjima morati pokrivati veće troškove života. Problem je, kaže, što se rizik nezaposlenosti i rast siromaštva događa kada u proračunu ima manje sredstava, a potrebe su veće nego ikada. 'Pitanje je odakle se može vući sredstva. To je prociklički proces, kada je sredstava najmanje, potreba je najviše', kaže. Naknade kod nas, smatra, nisu posebno visoke, no bitno je brinuti i da pristup zdravstvenim i obrazovnim uslugama te drugim javnim servisima nije ugrožen činjenicom da nemate primanja, zaključuje.


'Idemo natrag, u siromaštvo'

Poznata hrvatska psihologinja i publicistkinja Mirjana Karizmanić
kaže kako će nam se život svesti na puko preživljavanje. 'Vi morate platiti režije i morate jesti, no ljudi će se odreći svih dodatnih stvari: kulturnih sadržaja, odjeće. Mi idemo natrag u siromaštvo', poručuje. Kaže kako ljude pogađa da 20 godina od Domovinskog rata mi idemo natrag, a ne naprijed te kako to stvara atmosferu beznađa.

Smatra kako je jedan od načina na koji se lakše može preživjeti ovakva vremena solidarizacija. 'Svaka se kriza lakše preživi ako se družimo s drugima. Treba se solidarizirati sa susjedima, obavještavati jedni druge gdje su sniženja, zajedno raditi neke stvari', poručila je Krizmanić.

Hrvati ne izlaze na ulice jer ih se 'polako kuha'

Krizmanić: 'Nismo još došli do točke velikog nezadovoljstva, a vjerojatno i nećemo. 'Ako stavite žabu u lonac hladne vode i pomalo zagrijavate, vi ćete je na kraju skuhati makar je ona mogla iskočiti van iz lonca. Nama je i bolje da nema velikih nemira koji ničem ne vode. Moramo na izborima samo pametno birati.'

Matković smatra kako većih nemira i generalnih štrajkova kod nas neće doći iako su za mediteranske zemlje karakteristična masovna izražavanja nezadovoljstva na ulicama. 'Imamo neke naznake štrajkova u javnom sektoru, no većina zaposlenika u Hrvatskoj radi u nesindikaliziranom sektoru, bez kolektivnog ugovora', smatra sociolog i dodaje da ne isključuje neki oblik građanskog neposluha, poput tzv. Facebook antivladinih prosvjeda iz 2011.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi