Više od 196 milijuna eura subvencija uplaćeno je iz zagrebačkog gradskog proračuna uplaćeno je ZET-u tijekom 2025. godine. Kada se taj iznos podijeli s brojem zaposlenih Zagrepčana, proizlazi da je riječ o približno 516 eura po zaposlenom
Novac kojim Grad financira ZET dolazi iz gradskog proračuna, odnosno iz prihoda koje Zagreb ostvaruje od poreza i drugih izvora, dok putnici korištenje javnog prijevoza dodatno plaćaju kupnjom pojedinačnih karata i pretplatnih kupona.
Prihodi 226 milijuna eura
ZET se tako najvećim dijelom financira iz gradskog proračuna, dok prihodi od prodaje karata čine drugi izvor financiranja njegova poslovanja. Prema podacima za 2025. godinu, ZET je ostvario ukupno oko 226 milijuna eura prihoda, pri čemu je više od tri četvrtine tog iznosa stiglo iz gradskog proračuna, piše Antonija Knežević za Lider.
vezane vijesti
Istodobno su troškovi zaposlenika dosegnuli 131 milijun eura. U samo godinu dana povećani su za gotovo 14 milijuna eura, odnosno 11,9 posto, a broj zaposlenih porastao je za 122 radnika.
Usporedba s pretpandemijskom 2019. godinom pokazuje još veći rast troškova. Ukupni troškovi zaposlenika od 2019. do 2025. povećani su za više od 50 posto, dok je proračunsko financiranje ZET-a u istom razdoblju poraslo za gotovo 70 posto.
S druge strane, opseg prijevoza nije pratio rast izdvajanja. ZET-ova vozila u 2025. prelazila su 8,5 posto manje kilometara nego 2019. godine, dok je broj prevezenih putnika bio gotovo četvrtinu manji.
Štrajk zaustavio javni prijevoz
Financiranje ZET-a ponovno je došlo u fokus nakon što sindikati i Uprava nisu postigli dogovor, zbog čega je obustavljen javni prijevoz bez dogovora o minimalnom broju linija koje bi prometovale tijekom štrajka.
Građani koji koriste ZET njegove usluge financiraju na dva načina. Kao porezni obveznici sudjeluju u financiranju gradskog proračuna iz kojeg se ZET-u isplaćuju subvencije, dok kao putnici kupuju pojedinačne karte ili mjesečne i godišnje pretplatne kupone.
Tijekom obustave prometa korisnici pretplatnih karata tako nisu mogli koristiti uslugu koju su prethodno platili, dok su građani koji su morali doći na posao bili prisiljeni organizirati alternativni prijevoz.
