Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stigao je u Berlin na niz osjetljivih razgovora o mogućem prekidu vatre u ratu s Rusijom. U svom uredu dočekao ga je njemački kancelar Friedrich Merz, no on se nakon kratke dobrodošlice povukao iz pregovora, koji su potom nastavljeni između ukrajinske delegacije i predstavnika Sjedinjenih Država - Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera
Neposredno prije Zelenskog u Berlin je stigla i američka delegacija predvođena posebnim izaslanikom Steveom Witkoffom te Jaredom Kushnerom, zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Prema informacijama iz krugova njemačke vlade, Merz se iz razgovora povukao kako bi Njemačka zadržala ulogu domaćina i posrednika, dok je u dvorani ostao njegov vanjskopolitički i sigurnosni savjetnik Günter Sautter, u svojevrsnoj ulozi moderatora, javlja Handelsblatt.
Zelenski u Berlinu s američkim posrednicima želi raspraviti svoje najnovije prijedloge u vezi s mirovnim planom koji zagovara administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa. Nije još uvijek jasno hoće li se i u kojim formatima razgovori između američkih i ukrajinskih predstavnika nastaviti u ponedjeljak, jer, kako je rečeno iz izvora njemačke vlade, sve ovisi o ishodu aktualnih konzultacija.
vezane vijesti
Za ponedjeljak su najavljeni i njemačko-ukrajinski gospodarski razgovori, na kojima bi se trebali pojaviti i Merz i Zelenski, dok je za večer istoga dana njemački kancelar pozvao europske čelnike u svoj ured kako bi ih informirao o tijeku pregovora i razmijenio stajališta.
Zelenski spreman odustati od NATO-a, ali ne i od teritorija
Neposredno uoči berlinskih razgovora postalo je jasno da su stajališta sukobljenih strana i dalje vrlo udaljena. Dok je ukrajinska strana signalizirala spremnost na određene kompromise, iz Moskve nisu stigli nikakvi znakovi popuštanja. Kremlj je poručio da od sastanka u Berlinu ne očekuje 'ništa dobro', piše Tagesschau.
Zelenski je, međutim, u razgovoru s novinarima putem WhatsAppa dao do znanja da Ukrajina više ne inzistira na članstvu u NATO-u kao uvjetu mira. Umjesto toga, spreman je razmotriti sigurnosna jamstva Sjedinjenih Država te europskih i drugih partnera.
'Članstvo u NATO-u uvijek je bila želja Ukrajine jer ono predstavlja stvarnu sigurnosnu garanciju', rekao je Zelenski, dodajući da i bilateralna sigurnosna jamstva mogu poslužiti kao način da se spriječi nova ruska invazija.
Takav zaokret predstavlja značajnu promjenu ukrajinske politike, s obzirom na to da je Kijev godinama zagovarao članstvo u NATO-u i to čak ugradio u svoj ustav. Rusija je, s druge strane, od početka rata inzistirala na tome da se Ukrajini trajno zatvore vrata tog vojnog saveza.
Povlačenje iz Donbasa 'ne dolazi u obzir'
Jedan ruski zahtjev Zelenski, međutim, kategorički odbacuje: povlačenje ukrajinskih snaga iz dijelova regija Donjeck i Luhansk koje ruska vojska nikada nije uspjela osvojiti. Ukrajinski predsjednik smatra da bi prekid vatre duž trenutačne linije bojišnice bio 'pošten', dok zahtjev Moskve da se Ukrajina povuče s vlastitog teritorija naziva neprihvatljivim.
'Najpravednija moguća opcija jest da se stane tamo gdje smo sada', rekao je Zelenski. 'Riječ je o prekidu vatre: strane ostaju na svojim položajima, a zatim pokušavaju sve otvorene probleme riješiti diplomatskim putem.'
Dodao je i da je svjestan kako Rusija na takav prijedlog ne gleda blagonaklono te da očekuje potporu Sjedinjenih Država u tom pitanju. 'Volio bih da Amerikanci stanu iza nas', poručio je.
Pritisak iz Washingtona i zabrinutost Europe
Američki predsjednik Donald Trump posljednjih je tjedana pojačao pritisak na Kijev da pristane na mirovni sporazum, otvoreno ističući da je Ukrajina, unatoč zapadnoj pomoći, vojno u nepovoljnijem položaju u odnosu na Rusiju. Europski saveznici pritom sve glasnije kritiziraju Trumpovu administraciju, optužujući je da svojim prijedlozima previše izlazi ususret Moskvi i time slabi ukrajinsku poziciju.
U Berlinu se zasad vode razgovori na razini vanjskopolitičkih savjetnika Ukrajine, SAD-a i europskih zemalja, uz sudjelovanje samog Zelenskog. Za sljedeći dan najavljeni su susreti na najvišoj političkoj razini, no njihov točan format još nije poznat. Ruski službeni predstavnici u tim razgovorima ne sudjeluju.
Ukrajina i nekoliko europskih država traže izmjene Trumpova „mirovnog plana“, za koji tvrde da u velikoj mjeri preuzima ruske zahtjeve. O čemu se točno pregovara u Berlinu zasad se ne iznosi javno, no jasno je da se radi o jednim od najvažnijih diplomatskih razgovora od početka rata.
