Predstavljena je povijesna reforma regulacije lijekova na europskom tržištu, kojom se, između ostalog, želi riješiti jedan od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice - otpornost bakterija, virusa, gljivica i parazita na lijekove
Europska komisija jučer je predstavila dugo očekivani nacrt najveće reforme regulacije tržišta lijekova u posljednjih 20 godina. U fokusu reforme su stvaranje jedinstvenog tržišta na području cijelog EU-a i veća izdvajanja za istraživanja, razvoj i proizvodnju kako bi se ubrzao proces odobravanja lijekova te tako povećala njihova dostupnost pacijentima. No ova reforma uhvatila se u koštac i s jednom od tri najveće prijetnje zdravlju u Uniji koja u javnosti još uvijek nije prepoznata kao ozbiljan problem - antimikrobnom rezistencijom (AMR-om).
Riječ je o sposobnosti mikroorganizama da razviju otpornost na antimikrobne lijekove koji su dosad korišteni u liječenju.
'Zamislite da svaki dan u Europi padne zrakoplov srednje veličine. Toliko, naime, ljudi svakodnevno ubije AMR', rekao je Piotr Kramarz, jedan od glavnih znanstvenika u Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC).
vezane vijesti
Pritom je u javnozdravstvenom smislu negativan učinak koji AMR ima na ljudsko zdravlje, ali i nacionalne zdravstvene sustave, jednak učinku gripe, tuberkuloze i HIV-a/AIDS-a zajedno. Samo u 2019. 1,2 milijuna ljudi diljem svijeta preminulo je zbog bakterijskih infekcija otpornih na antibiotike.
Antimikrobnu rezistenciju u velikoj je mjeri potaknulo nepotrebno propisivanje i uzimanje antibiotika, zbog kojih oni gube na učinkovitosti te je sve teže ili nemoguće liječiti infekcije. Već je nobelovac Alexander Fleming, kad je 20-ih godina 20. stoljeća otkrio penicilin, upozoravao da bi se nerazumnom primjenom tog antibiotika mogla razviti otpornost bakterija na njega. Godinama se odmahivalo rukom na tu opasnost, a danas je rezistencija mikroba na lijekove jedan od gorućih javnozdravstvenih problema, s kojim stručnjaci iz cijelog svijeta sada pokušavaju izaći na kraj.
Nova pakiranja i obvezno izdavanje lijeka na recept
No Europska unija jučer je u borbi protiv ove ugroze napravila prvi ozbiljniji korak. Europska reforma trebala bi pružiti poticaje u obliku prenosivih vaučera poduzećima koja ulažu u nove antimikrobike za otporne patogene, čime se, kako ističu, odgovorilo na problem tržišnog neuspjeha. Radi očuvanja učinkovitosti antimikrobika uvest će se i mjere i ciljevi za njihovu razboritu uporabu, uključujući prilagođeno pakiranje i obvezno izdavanje na recept.
Novi paket koji je predstavila Europska komisija uključuje prijedlog preporuke Vijeća, a on sadržava dopunske mjere za borbu protiv antimikrobne otpornosti u području zdravlja ljudi, životinja i okoliša u okviru pristupa 'Jedno zdravlje'.
Naime najnovije istraživanje britanskih znanstvenika pokazalo je da je upotreba antibiotika pri uzgoju životinja za proizvodnju hrane povezana s antimikrobnom rezistencijom u ljudi, a upotreba antibiotika kod ljudi povezana je pak s otpornošću na mikrobe u životinja. Glavni autor studije upozorio je da bi donositelji odluka stoga trebali zauzeti međudisciplinarni pristup u nadzoru i kontroli AMR-a te da on ne bi bio ograničen na ljude, već bi se odnosio i na životinje.
Prijedlogom se podupire razborita uporaba antimikrobika, preporučuju konkretni i mjerljivi ciljevi za smanjenje njihove uporabe te promiče visoka razina sprečavanja (posebno u bolnicama) i kontrole infekcija kod ljudi. Trebali bi se poboljšati i informiranost javnosti te obrazovanje i osposobljavanje relevantnih djelatnika, kao i potaknuti suradnja među dionicima iz svih relevantnih sektora.
Hrvatska 'prosječno' opterećena rezistentnim bakterijama
Preporučeni ciljevi osmišljeni su uz potporu ECDC-a uzimajući u obzir situaciju u pojedinim zemljama (razlike u razinama potrošnje antimikrobika i raširenosti ključnih otpornih patogena u državama članicama). Njima će se omogućiti i bolje praćenje napretka u narednim godinama.
Pored toga, trebali bi se ojačati nacionalni akcijski planovi protiv antimikrobne otpornosti u okviru pristupa 'Jedno zdravlje', poticati istraživanja i inovacije, pojačati nadzor i praćenje antimikrobne otpornosti i potrošnje antimikrobika, ojačati globalno djelovanje, pridonijeti osmišljavanju višedržavnih financijskih poticaja EU-a za poboljšanje pristupa antimikrobicima te potaknuti razvoj drugih medicinskih protumjera za borbu protiv antimikrobne otpornosti, kao što su cjepiva i brza dijagnostika.
Što se pak tiče Hrvatske, kako je klinička mikrobiologinja, dr. Arjana Tambić Andrašević za tportal rekla u siječnju, prema opterećenju rezistentnim bakterijama nalazimo se oko europskog prosjeka, a on iznosi oko šest smrtnih slučajeva na 100.000 stanovnika.
