Izmjenama koje je iniciralo Ministarstvo socijalne politike i mladih predlaže se, kako je vidljivo na portalu e-savjetovanja.hr, brisanje članka 2. Zakona o ravnopravnosti spolova koji je sadržavao odredbu o zaštiti od viktimizacije, pri čemu će se kao jedina relevantna odredba u pogledu zaštite od viktimizacije primjenjivati članak 7. Zakona o suzbijanju diskriminacije kao opći propis i u odnosu na ravnopravnost spolova.

'Takvo rješenje ne ide u smjeru jačanja pravne zaštite žrtava, što je bio i cilj preporuke Europske komisije', kazala je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić portalu libela.org i dodala kako smatra da se ovim predloženim izmjenama Zakona dodatno komplicira pristup pravnoj zaštiti suprotno preporukama Europske komisije: 'Iako se predložene izmjene odnose prvenstveno na odredbu kojom se zabranjuje viktimizacija, smatram kako preporuka EK nije bila da se trenutnu odredbu briše iz Zakona, već da se izričitom odredbom proširi krug osoba koje ulaze u okrilje zaštite jamstva zabrane viktimizacije.'

'Nije realno očekivati da će žrtve diskriminacije koje će pravnu zaštitu tražiti u okviru teksta Zakona o ravnopravnosti spolova biti svjesne da će ta zaštita biti potpuna samo ako istovremeno koriste i odredbe Zakona o suzbijanju diskriminacije. Time se nepotrebno povećava složenost pristupa pravnoj zaštiti građana i građanki', upozorila je pravobraniteljica koja, k tome, uopće nije bila upoznata s predloženim izmjenama.

Inače, o predloženim izmjenama upravo danas završava jednomjesečno javno savjetovanje te će Ljubičić predložiti poboljšani tekst jamstva zabrane viktimizacije koji bi ostao izričiti dio Zakona o ravnopravnosti spolova kao organskog zakona kojim se provodi ustavno jamstvo jednakosti žena i muškaraca i čija svaka izmjena zahtjeva apsolutnu većinu u Hrvatskom saboru te će predložiti da se razmotri i potreba za poboljšanjem i nekih drugih njegovi odredbi.

Konkretnije, stavit će 'poseban naglasak na definiranje nasilja nad ženama kao oblika kršenja načela ravnopravnosti spolova i rodno-uvjetovanog nasilja, a sukladno Istanbulskoj konvenciji Vijeća Europe', kazala je pravobraniteljica.

Do izmjena Zakona o ravnopravnosti spolova došlo je, pak, na inicijativu Ministarstva socijalne politike i mladih i to jer je, podsjetimo, trebalo urediti pitanje sveobuhvatne zaštite od viktimizacije u cilju potpunog usklađivanja članka 2. Zakona o ravnopravnosti spolova s odredbom članka 24. Direktive 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanju zapošljavanja i rada.

Također, izmjenama Zakona se trebalo ispraviti i 'nomotehničku pogrešku u članku 6. stavku 1. Zakona o ravnopravnosti spolova kako bi se izbjeglo nepotrebno ponavljanje teksta istog sadržaja', navodi se na stranicama e – savjetovanja.

Zašto je Ministarstvo predložilo izmjene koje su suprotne preporukama EK, kako smatra pravobraniteljica te zašto i ona nije bila uključena u izradu prijedloga zakonskih izmjena, kao i tko jest i po kojim kriterijima pitanja su na koja je kao odgovor na Tportalov upit navedeno da je 'Ministarstvo svakako planiralo Nacrt Zakona poslati Pravobraniteljici na mišljenje nakon što završi javna rasprava. Naime, sukladno poslovniku Vlade, prijedlog Zakona prije slanja u Vladu mora biti usuglašen s nadležnim tijelima, pa tako i Pravobraniteljicom. Svi prijedlozi Pravobraniteljice uzet će se u obzir prilikom izrade teksta zakona koji će se uputiti u Vladu'.