zaoštravanje odnosa

Zašto je Netanyahuu toliko važna dolina rijeke Jordan? Analitičar otkriva: Aneksija bi pokopala mogućnost mira i srozala ugled Izraela

  • Autor: Vanja Majetić
  • Zadnja izmjena 22.09.2019 17:27
  • Objavljeno 22.09.2019 u 17:27
Benjamin Netanyahu dao je eksplozivno predizborno obećanje

Benjamin Netanyahu dao je eksplozivno predizborno obećanje

Izvor: EPA / Autor: tportal

Iako su rezultati parlamentarnih izbora pomalo zasjenili najavu aktualnog premijera Benjamina Netanyahua kako će u slučaju izborne pobjede pripojiti dolinu rijeke Jordan Izraelu, njegova najava o formiranju vlade nacionalnog jedinstva ponovno je vratila najavljenu aneksiju u prvi plan, osobito kada se zna kako šef izraelske vlade slovi za 'jastreba' kada su u pitanju arapski susjedi te Iran. U kojoj mjeri bi ovaj potez dodatno narušio ionako krhku mogućnost za postizanje kakvog-takvog mira na Bliskom istoku, za tportal otkriva vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić

Nakon što je prošlog tjedna u jeku predizborne kampanje aktualni premijer Benjamin Netanyahu obećao aneksiju doline Jordana i sjevernog Mrtvog mora njegova najava o izbijanju na 'istočne granice Izraela' očekivano je digla na noge Palestince, susjedne arapske države te prema Jeruzalemu tradicionalno neprijateljski nastrojen Iran. Uzbudio se i američki predsjednik Donald Trump te je putem svojeg veleposlanika Davida Friedmana odmah uputio podršku Netanyahuovu predizbornom obećanju.

Gotovo istovremeno iz izraelske zračne baze Ramon podignuta su dva F-16 te su raketirala postrojenja Hamasa u Pojasu Gaze. U srijedu su pak izraelski vojnici ubili Palestinku koja ih je pokušala napasti nožem na kontrolnom punktu na okupiranoj Zapadnoj obali, na kojoj iz sata u sat raste ulično nasilje otkako su prije pet godina propali mirovni pregovori s Izraelom pod pokroviteljstvom SAD-a.

Koliko je situacija kritična, govori i ocjena turskog ministra vanjskih poslova Mevluta Cavusoglua koji je Netanyahuovo posezanje za dolinom Jordana nazvao rasističkim potezom koji prijeti dodatnim zaoštravanjem odnosa na Bliskom istoku, na kojem sve vrvi od kriza, počevši od Jemena na jugu do Sirije na sjeveru. Pritom ne treba smetnuti s uma to kako je Ankara, kao jedna od najvažnijih članica NATO-a, u posljednje vrijeme poprilično zahladila odnose s Washingtonom i sve više naginje Moskvi, od koje kupuje strateško oružje.

Nasljeđe Šestodnevnog rata

Dolina Jordana nalazi se između granica povijesnog područja Palestine i Jordana, a plodno tlo i obilje vode ulijevaju nadu u mogućnost gospodarskog razvitka. Koliki je potencijal te doline, pokazuje i njezin nadimak – 'žitnica svake buduće palestinske države', a identično razmišljaju i Židovi. Nakon što je Izrael 1967. godine poslije Šestodnevnog rata okupirao Pojas Gaze i Zapadnu obalu, iz doline Jordana započelo je protjerivanje Palestinaca kako bi se na njihovom zemljištu podignula izraelska naselja.

Osim zbog prirodnih resursa, sustavno naseljavanje Židova omogućilo je Izraelu kontrolu nad područjem na kojem ta država crpi vodu te ju preusmjerava doseljeničkim naseljima i poljoprivrednim zemljištima, a koje čuvaju izraelske snage. Vojna nazočnost omogućava nesmetano obrađivanje poljoprivrednih zemljišta što osiguravaju ogromne količine voća i povrća koje Izrael izvozi diljem svijeta.

  • +7
  • +4

Izbori u Izraelu

Izvor: EPA / Autor: ATEF SAFADI

S druge pak strane, aktualni sporazumi Izraela i Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) ograničili su Palestince koji svoje pritužbe mogu uputiti isključivo Palestinskoj upravi, a koja nema utjecaja na okupacijske snage. U ovom području trenutno živi 65.000 Palestinaca i 11.000 židovskih kolonizatora koji se smatraju žestokim Netanyahuovim pobornicima.

Strateški položaj doline Jordana je, uz činjenicu da pridonosi izraelskom gospodarstvu, jedan od ključnih razloga zašto je to područje zanimljivo Jeruzalemu, ističe vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić, dodajući kako se o sudbini tog prostora na unutarnjoj izraelskoj političkoj sceni govori već desetljećima. No sad je tema dobila međunarodnu pozornost zbog aneksije područja bogatog vodom u negostoljubivom pustinjskom okruženju.

Prešutna oporbena podrška

Avdagić naglašava kako je dolina Jordana još davno de facto anektirana, samo što je umjesto privremene integracije u izraelski upravno-pravni sustav postala Divlji zapad. 'Stoga bi takav čin formalno rečeno značio završetak okupacije s aneksijom, čime bi izraelska naselja, kako ih danas zovemo, postala općine i naselja. Time bi se ideju dviju država konačno ubilo, iako se to zapravo već dogodilo jer ona živi samo kao mrtvo slovo na papiru', kaže za tportal stručnjak za međunarodnu i nacionalnu sigurnost.

Denis Avdagić naglašava kako je dolina Jordana još davno de facto anektirana

Denis Avdagić naglašava kako je dolina Jordana još davno de facto anektirana

Izvor: Screenshot / Autor: HRT

Govoreći o aktualnim postizbornim događajima, vanjskopolitički analitičar konzultantske tvrtke INMS ukazuje na to kako je odmah poslije Netanyahuova obećanja o aneksiji i njegov suparnik na izborima Benny Gantz podlegao istoj retorici i uskladio se s njom. Gantzova odluka da se prikloni Netanyahuovoj ideji, smatra Avdagić, dovela je do toga da se oporbene snage opravdano trebaju zapitati je li kritika još uvijek aktualnog premijera promašena. Oporbeno prešutno podržavanje Netanyahua, smatra sugovornik, dalo bi premijeru potvrdu kako njegova unutarnja politika nije sporna, dok bi među njegovim političkim neistomišljenicima istovremeno postojala tek eventualno sumnja u njegovu korumpiranost, spram teritorijalnih pitanja puno manjeg problema.

‘Oslo proces je nakon Sporazuma iz Osla rođen s aneksom oko Jerihona, a simbolično bi takvim aneksijskim potezom njegova smrt bila izrečena upravo u toj Jordanskoj dolini uz Mrtvo more. Jedino se postavlja pitanje što onda s Jerihonom, što s Palestincima koji žive sustav aparthejda, koji je, rekao bih, već odavno usavršeniji model takvog upravljanja od onog 'moderno-pionirskog' Južnoafričke Republike. Realno gledano, većina Izraelaca ionako ne smatra to područje čak ni okupiranim teritorijem. Od početka tog svojevrsnog izraelskog kolonijalizma sa snažnom praksom bliskoistočnog aparthejda oni gledaju na naseljenike kao na moderne kauboje u borbi s manje vrijednim palestinskim Indijancima’, smatra analitičar te precizira kako su s jedne strane ‘kauboji’, a s druge palestinski radnici na farmama sa sramotno malim nadnicama.

Bliskoistočni aparthejd

Tportalov sugovornik ocjenjuje kako se Palestincima oduzima plodna zemlja i brani pristup osnovnim komunalijama s očitim ciljem da se te ljude primora na odlazak. ‘Na teritoriju koji će sutra možda anektirati stanje je takvo da ako ste Židov, imate slobodu, vodu i zemlju, a ako ste Palestinac, sve to nemate. Zato čin aneksije za te ljude mijenja malo ili, bolje rečeno, samo im formalizira to da oni tamo ionako nemaju ništa osim aparthejda’, mišljenja je Avdagić. Pritom pojašnjava kako je takvo stanje rezultat svojevrsnog vakuuma, u kojem se taj teritorij ne smatra dijelom upravno-pravnog teritorija Izraela, dok bi aneksijom u Izrael anektirali i aparthejd koji se provodi uz Mrtvo more.

Zašto se Izrael protivi međunarodnim snagama u dolini Jordana

Izvor: tportal.hr / Autor: TheJerusalemCenter

‘Nekorektno je reći da bi 'maske pale' jer ono što se tamo događa nije zamaskirano, ono se jednostavno događa. No jedno je opravdavati se pravnim začkoljicama, a drugo je integrirati nepatvoreni aparthejd u Državu Izrael’, upozorava stručnjak te upućuje da svi koji žele dobro stanovnicima Izraela i Palestine, Židovima i Arapima iskreno i dobrohotno žele mir.

‘Jedina ideja koja je realna i izvediva te koja bi osigurala to da se generacije ne rađaju u teroru i nikad završenom ratu upravo je ostvarenje plana dviju država. Aneksija ne samo da bi pokopala mogućnost mira, ona bi unijela novu napetost i vrlo vjerojatno otvoreno srozala međunarodni ugled Izraela. Ne trebaju se pritom voditi primjerom Rusije jer niti sam Putin tako nešto neće podržati, kao ni većina članica UN-a i EU-a. Međutim, sklon sam procijeniti da takav potez nije nerealan, ali teško je procijeniti što bi se dogodilo nakon toga’, zaključuje Avdagić, uz dodatak kako se nada da do posvemašnjeg kaosa koji bi uslijedio u tom slučaju ipak neće doći.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!