Spremni smo za reformski i transformacijski mandat. Tim je riječima premijer Andrej Plenković u srpnju popratio najavu da će Hrvatska u idućih sedam godina na raspolaganju imati više od 20 milijardi eura iz europskih mehanizama, što u sklopu nove financijske perspektive, što u sklopu instrumenta za oporavak od posljedica COVID-19.

Međutim, veliko je pitanje ima li Hrvatska kapacitete za povlačenje tolikog novca, što, među ostalim, podrazumijeva i velik napor javne uprave kako na državnoj tako i na regionalnoj i lokalnoj razini, navodi dnevnik.

Za povlačenje novca iz mehanizma za oporavak nužan je prije svega nacionalni plan oporavka koji je u izradi, a ekonomist Željko Lovrinčević upozorava da će vodeće zemlje EU u te planove ugraditi i interese svojih proizvođača jer mehanizam zahtijeva da projekti sadrže velik udio energetske obnove te zelene i digitalne transformacije.

Činjenica je, međutim, da “Hrvatska 2030”, strategija razvitka za sljedećih deset godina, još nije ugledala svjetlo dana, a u resornom Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU kažu da je dokument u završnoj fazi te kako će se uskoro naći u javnom savjetovanju.

U ovom ministarstvu najavljuju i osnaživanje uloge regionalnih koordinatora za fondove EU, što bi značilo da će županije ubuduće znatno snažnije sudjelovati u donošenju strateških razvojnih dokumenata, no pitanje je koliko one za to imaju kapaciteta.

Da bi osigurala kvalitetan kadar u javnoj upravi, Hrvatska bi, među ostalim, morala osigurati i novi sustav plaća, nagrađivanje uspješnih i kažnjavanje službenika koji nisu zainteresirani za svoj posao.

Takav je sustav najavljen je i u programu nove Plenkovićeve Vlade, no u zakonodavnom planu Ministarstva rada za 2021. godinu o njemu nema ni spomena. Slična je i situacija oko preustroja sustava lokalne i područne samouprave, za koji je program Vlade predvidio rok do kraja 2021. godine, no u zakonodavnom planu Ministarstva uprave ga nema, donosi Večernji list.