Zapovjednik ukrajinskih snaga za besposadne sustave Robert Brovdi u rijetkom je razgovoru izjavio da će se ti napadi dodatno intenzivirati. Tvrdi i da upravo dronovi imaju ključnu ulogu u zaustavljanju ruskog napredovanja na bojišnici.

‘Ni 1500 do 2000 kilometara unutar Rusije više nije sigurna pozadina’, upozorio je Brovdi, dodajući da ukrajinski dronovi mogu djelovati ‘gdje god i kada god žele’.

Sve dulji domet i jeftinija proizvodnja

Razvoj tehnologije omogućio je Ukrajini značajno povećanje dosega i učinkovitosti dronova. Modeli koji se trenutačno koriste mogu letjeti više od 1000 kilometara, dok pojedini dosežu i dvostruko veću udaljenost.

Istodobno, njihova proizvodnja postaje sve jeftinija, što omogućuje masovniju uporabu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski takve napade nazvao je ‘vrlo bolnima’ za Rusiju, ističući da su nanijeli ‘kritične gubitke’ ruskom energetskom sektoru vrijedne desetke milijardi dolara.

Fokus na energetiku i vojsku

Prema riječima zapovjednika Brovdija, ruski prihodi od prirodnih resursa izravno financiraju rat.

‘Ako rafinerije služe za stvaranje novca za rat, onda su legitimna vojna meta’, poručio je.

Od trgovca žitom do zapovjednika dronova

Robert Brovdi nije oduvijek bio vojnik. Prije samo četiri godine, ovaj etnički Mađar iz Užgoroda bio je uspješan trgovac žitom i kolekcionar umjetnina, češći gost u aukcijskim kućama poput Christie’sa nego u rovovima. Danas, s dugom sijedom bradom, operacije vodi iz visokotehnološkog podzemnog bunkera ispunjenog ekranima, piše BBC.

Potencijal dronova otkrio je gotovo slučajno. Dok je njegova jedinica bila pod teškom vatrom u Hersonu, sjetio se drona koji je ranije kupio djeci. Uvođenjem sličnih uređaja u postrojbu vojnici su dobili mogućnost nadzora iz zraka i preciznog navođenja topništva.

‘Ideja se razvila iz instinkta za samoodržanjem’, rekao je Brovdi, ističući da je takav pristup ubrzo promijenio način vođenja borbi.

Dronovi kao ključna snaga

Snage za besposadne sustave čine oko dva posto ukrajinske vojske, ali, prema Brovdiju, sudjeluju u uništavanju oko trećine svih ciljeva.

Svaki napad dokumentira se i analizira u zapovjednim centrima, gdje operateri u stvarnom vremenu prate snimke s bojišta.

Brovdi navodi da njegove postrojbe imaju precizno definirane ciljeve. Najmanje 30 posto udara mora biti usmjereno na neprijateljsko ljudstvo, s ciljem eliminacije više od 30.000 vojnika mjesečno. Tvrdi da taj cilj ostvaruju već četiri mjeseca zaredom, pri čemu se svaka smrt mora potvrditi videosnimkom da bi bila evidentirana.

Cilj je i psihološki pritisak

Osim vojnog učinka, cilj napada je i utjecaj na rusko javno mnijenje. Brovdi smatra da kombinacija velikih gubitaka i napada na teritoriju Rusije može potaknuti nezadovoljstvo među stanovništvom.

U zapovjednom centru, prema opisu BBC-ja, na ekranima se kontinuirano prikazuju snimke s bojišta. Brovdi pritom koristi terminologiju u kojoj svoje dronove naziva ‘pticama’, a ruske vojnike ‘crvima’.

‘Najveće masovno ubijanje neprijatelja u povijesti čovječanstva odvija se upravo u ovoj prostoriji’, izjavio je.

Brovdi procjenjuje da Rusija ne može lako prekinuti rat zbog visokih političkih i vojnih uloga. Ističe da cilj Ukrajine trenutačno nije velika protuofenziva, već sprječavanje daljnjeg ruskog napredovanja.

‘Imamo učinkovito oružje koje nam omogućuje da zaustavimo neprijatelja’, zaključio je.