Kako piše Defence Blog, kineska državna televizija CCTV u dokumentarcu povodom 99. godišnjice Narodnooslobodilačke vojske prikazala je vojnog inženjera koji otvoreno govori o višegodišnjoj gradnji objekata koje naziva "kućama za rakete".

Riječ je o prvom slučaju da izvor izravno povezan s kineskom državom javno govori o projektu koji je godinama bio predmet intenzivnih analiza i nagađanja.

Sateliti otkrili oko 320 silosa

Satelitske snimke prije pet godina otkrile su tri velika polja silosa u zapadnoj Kini – kod Yumena, Hamija i Yulina – s ukupno oko 320 lokacija namijenjenih interkontinentalnim balističkim raketama.

Američko Ministarstvo obrane u svom izvješću za 2025. navelo je 120 silosa kod Yumena, 110 kod Hamija i 90 kod Yulina. Prema istoj procjeni, više od stotinu silosa već je bilo popunjeno projektilima klase DF-31.

Naglo širenje kineske nuklearne infrastrukture posljednjih je godina otvorilo pitanje mijenja li Peking svoju desetljećima deklariranu nuklearnu strategiju.

Kina tvrdi da se i dalje drži politike da neće prva upotrijebiti nuklearno oružje te da svoj arsenal održava na minimalnoj razini potrebnoj za nacionalnu sigurnost.

'Strateški adut'

U dokumentarcu se pojavljuje Cui Daohu, pripadnik Raketnih snaga Narodnooslobodilačke vojske, koji opisuje snažan pritisak da se projekt završi u zadanom roku.

Prema njegovim riječima, iz Pekinga je neprestano stizalo isto pitanje – hoće li objekti biti dovršeni na vrijeme.

Cui govori i o potrebi da se zemlji omogući korištenje "strateškog aduta", izrazom koji se u kineskom vojnom diskursu često povezuje sa strateškim nuklearnim raketama.

Analitičar Robert Rust iz programa Global Security pri Union of Concerned Scientists smatra da činjenica da je CCTV sada uopće dopustio otvoreno spominjanje projekta može značiti da je njegova glavna faza gradnje završena.

Zašto Kina gradi toliko silosa?

Prema analizi koju prenosi Defence Blog, kinesko širenje silosa ne mora nužno značiti da Peking planira agresivniju nuklearnu strategiju.

Jedno od mogućih objašnjenja jest jačanje sposobnosti za uzvratni nuklearni udar. Raspoređivanjem velikog broja silosa protivniku postaje znatno teže uništiti kineski nuklearni arsenal u prvom napadu.

Rust smatra da na kineske planove utječe i razvoj američke proturaketne obrane, uključujući projekt Golden Dome. Ako bi Peking procijenio da bi SAD mogao presresti velik dio kineskog uzvratnog udara, imao bi dodatni poticaj za povećanje broja raketa i silosa.

Nuklearni arsenal ubrzano raste

Zapadne procjene već godinama upozoravaju da Kina vrlo brzo povećava svoj nuklearni arsenal.

Američki obrambeni izvještaji procjenjuju da bi Peking tijekom ovog desetljeća mogao raspolagati s oko tisuću nuklearnih bojevih glava, iako postoje znatne neizvjesnosti oko brzine kojom se arsenal širi.

Kina je u međuvremenu počela javno prikazivati i nove interkontinentalne projektile, među kojima su DF-61 i DF-31BJ.