Trgovinski deficit Europske unije s Kinom dosegnuo je milijardu eura dnevno, a europska industrija sve snažnije osjeća posljedice neravnopravne tržišne utakmice, upozorila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Bruxelles zato najavljuje odlučniji odgovor i osnivanje Europske korporacije za kritične sirovine, koja bi trebala osigurati nabavu i stvaranje strateških zaliha za europsku industriju, tehnologiju i obranu.
Odnosi Europske unije i Kine dosegnuli su prijelomnu točku, poručila je Ursula von der Leyen u godišnjem govoru o stanju Unije. Predsjednica Europske komisije upozorila je da golemi trgovinski deficit više nije samo statistički pokazatelj, nego problem čije se posljedice već osjećaju u europskim tvornicama, radnim mjestima i industrijskim središtima.
‘Naš trgovinski deficit s Kinom sada iznosi milijardu eura dnevno’, rekla je von der Leyen.
Dok dio ekonomista upozorava da Europi prijeti ‘drugi kineski šok’, predsjednica Komisije smatra da on više nije udaljena opasnost. ‘On je već stigao’, ustvrdila je, upozoravajući da snažan priljev kineske robe i neravnoteža u trgovinskim odnosima pridonose deindustrijalizaciji europskih industrijskih regija.
vezane vijesti
EU pregovara s Pekingom
Takvo stanje, naglasila je, više nije održivo. Europska unija zbog toga s Pekingom vodi razgovore o ponovnom uspostavljanju ravnoteže u međusobnoj trgovini. Von der Leyen smatra da prostor za dogovor postoji jer je, zbog slabije domaće potražnje, i kineskom gospodarstvu potreban pristup velikom europskom tržištu.
‘U interesu je obiju strana da zajedno pronađemo rješenja’, rekla je, ali istodobno poručila da Europska unija neće ostati samo na razgovorima.
‘Upotrijebit ćemo sve alate koji su nam na raspolaganju kako bismo uravnotežili taj odnos. Riječi su dobre, ali djela su bolja’, naglasila je predsjednica Komisije.
Ovisnost o kritičnim sirovinama
Uz trgovinski deficit, Bruxelles posebno zabrinjava europska ovisnost o Kini u nabavi kritičnih sirovina. One su nužne za proizvodnju električnih automobila, baterija i čipova, razvoj čistih tehnologija te jačanje europske obrambene industrije.
Prema podacima koje je iznijela von der Leyen, Europska unija za mnoge kritične sirovine o Kini ovisi više od 80 posto. Kod pojedinih rijetkih zemnih elemenata ta ovisnost doseže čak 90 posto.
Takva koncentracija opskrbe predstavlja ozbiljan rizik za europsku industriju i sigurnost. Poremećaj u isporukama ili politička odluka Pekinga o ograničavanju izvoza mogli bi pogoditi niz strateških sektora i usporiti proizvodnju tehnologija na kojima EU temelji gospodarsku, energetsku i obrambenu budućnost.
Europa je već poduzela korake radi diversifikacije opskrbe, no u globalnoj utrci za strateške sirovine nije jedina. Druge velike sile također sklapaju partnerstva, osiguravaju rudnike i jačaju vlastite zalihe. Zbog toga EU, prema riječima von der Leyen, mora djelovati hitnije i ambicioznije.
Najavila osnivanje Europske korporacije za kritične sirovine
Kao središnji dio odgovora najavila je osnivanje Europske korporacije za kritične sirovine. Njezina će zadaća biti pomoći Europskoj uniji da zajednički nabavlja ključne materijale i stvara njihove strateške zalihe.
‘Nijedna zemlja to ne može učiniti sama. Moramo razmišljati ambicioznije’, poručila je von der Leyen.
Nova korporacija trebala bi objediniti europsku kupovnu moć i smanjiti rascjepkanost među državama članicama. Umjesto da svaka država zasebno pokušava osigurati pristup ograničenim količinama sirovina, EU želi nastupati zajednički i sustavno graditi pričuve potrebne za svoju industriju.
Von der Leyen je posebno izdvojila električne automobile, čipove, baterije, čiste tehnologije i obranu kao područja koja ovise o sigurnoj i stabilnoj opskrbi. Kritične sirovine tako više nisu samo gospodarsko pitanje, nego postaju jedan od temelja europske strateške autonomije.
‘O tome ne ovisi samo naša industrija, nego i naša neovisnost i sigurnost’, upozorila je.
Smanjivanje opasnih vanjskih ovisnosti
Osnivanje nove korporacije uklapa se u širi plan Bruxellesa za smanjivanje opasnih vanjskih ovisnosti. Nakon što je ruska invazija na Ukrajinu pokazala koliko oslanjanje na jednog dobavljača energenata može biti skupo, Europska unija želi spriječiti ponavljanje sličnog scenarija u opskrbi materijalima bez kojih nije moguća moderna industrijska proizvodnja.
Poruka predsjednice Komisije Pekingu zato je bila dvostruka. Europska unija želi dijalog i uravnoteženije gospodarske odnose, ali je spremna upotrijebiti raspoložive instrumente ako razgovori ne donesu konkretne rezultate. Istodobno namjerava izgraditi vlastite kapacitete kako njezina industrija, tehnološki razvoj i obrana više ne bi toliko ovisili o odlukama jedne zemlje.
