Govor Ursule von der Leyen

'Bila su to najbolja vremena, bila su to najgora vremena.' Tako Charles Dickens opisuje Europu u doba Francuske revolucije. To je ujedno prikladan opis svijeta u kojem danas živimo. Brzina promjena nevjerojatna je, a izazovi iznimni. Kada danas pogledam Europu, moj je zaključak sljedeći: stanje naše Unije snažnije je nego ikada prije. Istodobno se stanje naše Unije može činiti nesigurnijim nego ikada.

Europa je u takvom svijetu odlučila krenuti vlastitim putem. To je rezultat našeg rada posljednjih godina. Sada se rađa snažnija i neovisnija Europa.

Europa koja štiti svoje blagostanje. Koja se oslobađa toksične ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima. Koja je postala najveća trgovinska sila na svijetu. Koja mijenja svoju industrijsku politiku, a istodobno čuva naš jedinstveni socijalni model. Europa koja se može braniti bolje nego ikada prije. Koja je iz temelja promijenila pristup zaštiti naših država. Koja je samo u posljednjih pet godina povećala izdvajanja za obranu gotovo 80 posto.

To je Europa u kojoj se zauzimamo jedni za druge. Kao što stojimo uz Ukrajinu dok se bori za svoju budućnost i našu slobodu. Kao što smo stali uz Grenland kada mu se prijetilo. Kao što reagiramo kada su naše demokracije meta dronova, hibridnih napada ili dezinformacija.

Sve to dokazuje jedno: Europa je uz Europljane. U hladnoj i krhkoj stvarnosti današnjeg svijeta samo Europa može Europljanima pružiti istinsku suverenost. Zato je ovo, poštovane zastupnice i zastupnici, Europa na koju možemo biti iznimno ponosni.

O prijetnjama s kojima se suočava Europa

Istodobno smo svi svjesni prijetnji s kojima se suočavamo. Stare pretpostavke i odnosi raspali su se, a pred nama je otvoreno neprijateljski svijet. Na našem kontinentu bjesni osvajački rat, a drugi sukobi izbili su u našem susjedstvu. Borba za industrijske kapacitete oblikuje globalno natjecanje dok se bitkom narativa pokušava oslabiti povjerenje u Europu i paralizirati naše demokracije.

No zabrinutost građana nije povezana samo s velikim globalnim prijetnjama. Posljedice brojnih kriza osjeća mnogo europskih obitelji, osobito kroz rast troškova života i stanovanja. Vrtoglava brzina tehnoloških promjena utječe na naša radna mjesta, egzistenciju i društvo, ali i duboko mijenja našu demokraciju i javnu raspravu.

To vidimo u jačanju ekstremizma, nestajanju nijansi, pa čak i u načinu na koji se odnosimo jedni prema drugima. Te se stvarne brige iskorištavaju kako bi nas se razjedinilo, katkad izvana, a prečesto i iznutra. No naš je put jasan: izgraditi neovisnu Europu sposobnu djelovati. Ništa nas ne smije odvratiti od toga jer u ovom svijetu sudbina Europe mora ostati u rukama Europljana.

Izbor je stoga jasan. Želimo li snažnu i neovisnu Europu koja u svijetu brani svoje vrijednosti? Želimo li se okupiti oko europske ideje da zajedno možemo odlučivati o vlastitoj sudbini? Ili ćemo dopustiti da naše demokracije potkopavaju posrednici i marionete autoritarnih režima?

Bilo da je riječ o ultranacionalistima ili protivnicima Europe, ruskom upletanju ili dezinformacijama, nazivi se mogu razlikovati, ali cilj je isti. Oni preziru naše vrijednosti i žele razbiti europsko jedinstvo. Nemojmo se samo braniti od toga, nego se zajedno borimo za europsku ideju.

Visoke cijene energije i skuplje zaduživanje

Naše gospodarstvo bolje je nego što se očekivalo podnijelo posljedice ratova na Bliskom istoku, a nezaposlenost je blizu rekordno niskih razina. Međutim više cijene energije i skuplje zaduživanje teško pogađaju građane i poduzeća.

Bit će potrebno donijeti jasne fiskalne odluke kako bismo osigurali održivost javnih financija i istodobno zaštitili ulaganja. Zato je ponovno pokretanje europskog gospodarstva naš glavni prioritet.

Imamo golemo tržište, industriju i usluge svjetske klase, velik fond štednje i jednu od vodećih svjetskih valuta. Unatoč tome, i dalje usitnjavamo kapital, mreže i svoju kupovnu moć.

'Donijeli smo ambiciozan plan'

Zato smo pri preuzimanju mandata donijeli ambiciozan plan. Želimo izgraditi gospodarstvo u kojem inovacije i energija slobodno prelaze granice, u kojem se poduzeća natječu i rastu diljem Europe, a štednja financira našu budućnost. Na tome se temelje izvješća Draghija i Lette, a mi taj plan zajednički provodimo.

Sada imamo politički dogovor o planu 'Jedna Europa, jedno tržište'. Do kraja iduće godine zajedno možemo i moramo dovršiti ovu povijesnu reformu jedinstvenog tržišta.

U današnjem gospodarstvu brzina je presudna. Dozvola, obrazac, priključak na mrežu ili odluka o financiranju mogu odrediti gdje će se ulagati i gdje će nastati radna mjesta. Moramo djelovati mnogo brže. Zato ćemo predložiti dodatno ubrzavanje postupaka izdavanja dozvola.

'Moramo smanjiti birokraciju'

Projekte od strateškog interesa za Europu moramo znatno ubrzati, a administrativno opterećenje koje usporava poduzeća, i mala i srednja poduzeća, moramo drastično smanjiti.

Znate da naših 12 omnibus prijedloga smanjuje administrativno opterećenje za oko 17 milijardi eura godišnje. No pojednostavljenje ne može biti jednosmjeran proces. Sve razine vlasti moraju preuzeti svoj dio odgovornosti. Već dugo govorimo o štetnosti uvođenja dodatnih nacionalnih zahtjeva iznad europskih pravila.

Poštovane zastupnice i zastupnici, na europskoj razini činimo sve što možemo kako bismo smanjili birokraciju. Sada je vrijeme da svoj dio posla odrade i države članice. Ako doista želimo pojednostavljenje, potreban nam je i pakt protiv nepotrebnog postrožavanja europskih propisa na nacionalnoj razini.

'Cijene energije su previsoke'

Europa ne može ostati industrijska sila ako su joj cijene energije trajno previsoke.

Kada je Rusija obustavila isporuke plina, uzvratili smo. Danas imamo raznovrsnije izvore opskrbe i ulažemo u domaću čistu energiju, obnovljive izvore i nuklearnu energiju.

Potom je zatvoren Hormuški tjesnac i ponovno smo bolno osjetili cijenu opće ovisnosti o uvoznim fosilnim gorivima. Od početka sukoba ona su nas stajala dodatnih 90 milijardi eura, a da nismo dobili nijednu dodatnu molekulu energije.

Zato moramo udvostručiti napore u razvoju pristupačne, domaće i čiste energije, bilo da je riječ o obnovljivim izvorima, nuklearnoj energiji, biometanu ili drugim rješenjima. Moramo biti tehnološki neutralni, ali ta nam rješenja moraju osigurati neovisnost.

'Moramo elektrificirati Europu'

Za takvu neovisnost moramo elektrificirati Europu. Cilj nam je do 2040. godine udvostručiti udio električne energije. Europa bi time mogla smanjiti godišnji račun za uvoz fosilnih goriva za 260 milijardi eura. Moramo, međutim, osigurati i dostupnost proizvedene električne energije.

Prošle godine instalirali smo više od 80 gigavata kapaciteta iz obnovljivih izvora, ali šest puta veći kapacitet još čeka priključenje. Zato nam je paket mjera za elektroenergetske mreže toliko hitno potreban.

Moramo brže ulagati, ubrzati priključivanje na mrežu i razvijati sustave za pohranu energije. Ukratko, učinimo europsku budućnost električnom.

Poštovani zastupnici, možemo sniziti cijene energije, povećati ulaganja i inovacije te reformirati gospodarstva. No sve to pada u vodu ako se naša poduzeća ne mogu natjecati pod ravnopravnim uvjetima.

'Dosegli smo prijelomnu točku s Kinom'

Naš trgovinski deficit s Kinom sada iznosi milijardu eura dnevno. Dosegnuli smo prijelomnu točku. Neki upozoravaju da se približava drugi 'kineski šok', ali on je već stigao. Osjeća se u zajednicama i tvornicama diljem Unije te dovodi do deindustrijalizacije europskih industrijskih središta. To je neodrživo.

Zato s Kinom razgovaramo o ponovnom uspostavljanju ravnoteže u trgovini. Ti razgovori sada moraju donijeti rezultate. Zbog slabije domaće potražnje Kini je potrebno i europsko tržište, pa je u obostranom interesu da zajedno pronađemo rješenja.

Želim biti jasna: upotrijebit ćemo sve alate koji su nam na raspolaganju kako bismo uravnotežili taj odnos. Riječi su dobre, ali djela su bolja.

Tu je još jedan problem. I dalje imamo previše opasnih ovisnosti. Kada je riječ o brojnim kritičnim sirovinama, o Kini ovisimo više od 80 posto, a zbog nekih rijetkih zemnih elemenata i 90 posto. Mnogo smo učinili, ali nismo jedini koji pokušavamo diversificirati opskrbu. Moramo hitno osigurati nabavu i povećati zalihe.

Nijedna zemlja to ne može učiniti sama, moramo razmišljati ambicioznije. Zato ćemo osnovati novu Europsku korporaciju za kritične sirovine. Ona će nam pomoći u nabavi i skladištenju svega što nam je potrebno za električne automobile, čipove i baterije, čiste tehnologije, obranu i brojna druga područja.

O tome ne ovisi samo naša industrija, nego i naša neovisnost i sigurnost. Time dolazim do posljednje točke - financiranja.

Novi bankarski paket

Moramo stvoriti uvjete u kojima će naša poduzeća privlačiti ulaganja i rasti. Zato je naš rad na Uniji štednje i ulaganja presudan. Međutim razvoj tržišta kapitala zahtijeva vrijeme, a potrebe naših poduzeća su hitne. Potreban nam je bankarski sustav izgrađen za rast, a ne samo za stabilnost.

Zato ćemo predložiti novi bankarski paket usmjeren na pojednostavljenje i smanjenje rascjepkanosti. Znamo da potražnja za kapitalom postoji, ali potrebni su nam veći kapaciteti i spremnost na preuzimanje rizika.

Naša novoosnovana poduzeća u području naprednih tehnologija na putu su da ove godine privuku rekordna ulaganja rizičnog kapitala. Zato sam prošle godine najavila novi fond Scaleup Europe.

Godinu dana poslije ostvarena su prva ulaganja, među ostalim u poduzeća poput ICEYE-a. ICEYE su osnovala dvojica mladih Europljana, Rafał iz Poljske i Pekka iz Finske. Upoznali su se prije otprilike 15 godina zahvaljujući programu Erasmus, osnovali tehnološki startup i razvili ideju povezanu sa satelitskim snimkama. Dobili su sredstva iz programa Obzor, dokazali vrijednost svoje tehnologije i rasli zahvaljujući privatnim ulaganjima. Danas su jedna od vodećih svjetskih svemirskih tehnoloških kompanija, s uredima u Finskoj, Poljskoj, Španjolskoj i Grčkoj.

Priča ICEYE-a pokazuje da je Europa dom inovacija i da možemo ponovno probuditi europski poduzetnički duh. Drago mi je što su osnivači danas s nama', rekla je Von der Leyen pa pozdravila Rafała i Pekku. 'Vi ste prava europska priča o uspjehu', rekla im je.

'To su gospodarski temelji Europe. No naše buduće blagostanje i sigurnost uvelike će ovisiti o tome kako ćemo upravljati dvjema prijelomnim pojavama našeg doba: klimatskim promjenama i umjetnom inteligencijom.

O požarima u Hrvatskoj i Europi

Kada je riječ o klimatskim promjenama, proteklo ljeto bilo je ljeto istine. Gotovo nijedan dio kontinenta nije bio pošteđen. U belgijskom području High Fens tresetište koje se stoljećima stvaralo pretvoreno je u spaljenu pustoš. Vatra je harala od irskih planina do grčkih i hrvatskih otoka.

U Alpama se drevni ledenjaci svakim danom sve više povlače. Posljedice su katastrofalne: izgorjelo je 660.000 hektara, a izgubljeno oko 12 milijuna tona usjeva. Važne rijeke poput Dunava, Rajne i Garonne nestaju pred našim očima.

Tijekom toplinskih valova zabilježeno je više od 35.000 dodatnih smrtnih slučajeva. Domovi za starije i bolnice opasno su se pregrijavali. A sve je to tek najava onoga što slijedi.

Bili su to najtopliji ljetni mjeseci u povijesti mjerenja, ali vjerojatno i najhladniji među godinama koje dolaze.

Znanost je jasna: Europa se zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka. Tranzicija je, naravno, složena i morat ćemo joj se prilagođavati te usput učiti. No nema dvojbe: Europa može, mora i hoće ostati na putu ostvarenja svojih klimatskih ciljeva.

Ovdje nije riječ o izboru između ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima. Potrebno nam je oboje, a ta se dva pristupa moraju međusobno jačati. Jedino tako možemo postići klimatsku otpornost. Istodobno moramo drastično poboljšati pripremljenost.

Novi okvir za klimatsku otpornost

Sljedeći mjesec predstavit ćemo novi okvir za klimatsku otpornost. Utvrdit ćemo 100 najranjivijih europskih područja, procijeniti rizike i odrediti razinu na kojoj se njima treba upravljati. Tako ćemo uspostaviti pristup koji obuhvaća cijelo društvo, sve do lokalne razine, na kojoj je prilagodba najvažnija. Cilj nam je Europu učiniti predvodnicom u tehnologijama prilagodbe, golemom tržištu koje se upravo razvija.

Europa je već predvodnica u područjima poput usjeva otpornih na sušu, zaštite od poplava i energetski učinkovitog hlađenja. Moramo iskoristiti to tržište. Privatno osiguranje danas pokriva samo oko 25 posto gubitaka nastalih u katastrofama u Europi. To znači da nacionalni proračuni prečesto postaju osiguravatelji u krajnjoj nuždi.

Moramo smanjiti taj jaz. Zato će Komisija osnovati Savez za klimatsko osiguranje.

Poštovani, ovakvo se ljeto ne smije ponoviti. Zato ćemo uskoro predstaviti i Europski plan za toplinske valove. Potrebni su nam bolji sustavi ranog upozoravanja, bolja zdravstvena pripremljenost, prilagodba i hlađenje gradova te pomoć najranjivijima.

Nova europska inicijativa za vodu

Druga su točka sigurnost opskrbe vodom i hranom. Svjesni smo opasnosti povezanih s nestašicom vode i opskrbnim lancima. Ipak, kroz europske vodovodne cijevi gubi se gotovo svaka četvrta litra, uglavnom zbog curenja. Kakav gubitak. Zato ćemo predstaviti novu europsku inicijativu za vodu. Voda je dragocjena za našu industriju i sigurnost opskrbe hranom.

Usjevima je potrebna kako bi rasli, a stoci kako bi preživjela. O njoj ovise čitave žetve. Zato ćemo iznijeti prijedloge za poboljšanje upravljanja rizicima i rješavanje problema nedostatnog osiguranja.

Europski poljoprivrednici ponovno su odgovorili na izazove ovog beskrajnog ljeta. Oni su najbolji na svijetu i podupirat ćemo ih na svakom koraku.

Sljedeća su točka šumski požari. Postaju sve intenzivniji, češći i prostorno rašireniji.

Iznimno sam ponosna na europski odgovor i naše snage koje su djelovale diljem kontinenta. No očito moramo razmišljati ambicioznije i brže učiti.

U planu je europska protupožarna flota

Zato smo neke od najiskusnijih europskih vatrogasaca i pripadnika hitnih službi zamolili da predvode taj posao. Razmotrit će sve aspekte pripremljenosti i prevencije, od civilno-vojne koordinacije do potrebe za novim kapacitetima. Zatražila sam od njih i prijedloge za buduću europsku protupožarnu flotu.

Naše hitne službe samo su ove godine spasile nebrojene živote i domove. Želim ispričati priču o danskom pilotu Runeu Kyndalu.

Ljubav prema letenju odvela ga je diljem svijeta. Skrasio se u malom kanadskom gradu Terraceu i postao jedan od najiskusnijih civilnih pilota u toj zemlji. No Rune je svoj talent želio staviti u službu većeg cilja, pa se vratio u Europu kako bi pomogao u obuzdavanju požara diljem kontinenta.

U srpnju je uspješno odradio brojne misije u Grčkoj. Potom je trebao otići na zasluženi odmor, ali izvanredna situacija bila je na vrhuncu. Rune je zato odlučio ostati.

Nekoliko dana poslije doživio je tragičnu nesreću s časnikom za koordinaciju gašenja požara. Obojica su poginula. Umrli su kao heroji.

Pozvala sam Runeovu majku i braću da danas budu naši posebni gosti. Draga Margit, dragi Tue i Kaare, čast nam je što ste ovdje. Rune je dao život kako bi spasio druge. Danas mu cijela Europa duguje zahvalnost', rekla je Von der Leyen, nakon čega su zastupnici dugim aplauzom pozdravili posebne goste.

O prijetnjama umjetne inteligencije

'Poštovane zastupnice i zastupnici, druga prijelomna pojava našeg doba jest umjetna inteligencija. Umjetna inteligencija ubrzano postaje temeljni sloj našeg gospodarstva i sigurnosti. Europsko je stajalište jasno. Želimo je što bolje iskoristiti za unaprjeđenje društva, kvalitete života i produktivnosti.

Optimistična sam i vjerujem da umjetna inteligencija može koristiti čovječanstvu ako je pravilno usmjerimo. No kao i svaka moćna nova tehnologija, ona donosi mogućnosti, ali i rizike. Ne suočimo li se s tim rizicima, nikada nećemo moći ostvariti njezin puni potencijal.

Kako najnapredniji modeli postaju sposobniji, ti rizici postaju sve jasniji.

Modeli koji se razvijaju omogućit će hakiranje na razini koju dosad nismo mogli ni zamisliti. Uskoro će biti u rukama protivnika čiji se pogled na svijet bitno razlikuje od našega. Istodobno postaju sve očitije opasnosti modela koji se mogu samostalno usavršavati.

Slučajevi u kojima agenti umjetne inteligencije izlaze iz svojeg okruženja ili umeću zlonamjerni kod tek su nagovještaj problema. Nakon incidenta na platformi Hugging Face razvojni stručnjaci upozoravaju na opasnost, a čelnici najnaprednijih kompanija govore nam da je vrijeme za usporavanje razvoja samorekurzivnih modela i kontroliranje napretka na samoj tehnološkoj granici.

Akt o umjetnoj inteligenciji

Ako su ljudi koji razvijaju tu tehnologiju jasni, moramo biti jasni i mi. Akt o umjetnoj inteligenciji, naravno, ključan je za postavljanje zaštitnih ograda. On Europi omogućuje da oblikuje globalne napore u suočavanju s tim izazovima.

Zato ćemo pojačati suradnju s partnerima sličnih stajališta, poput Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva i drugih. Želimo zajedno raditi na procjeni i provjeri modela, ranom upozoravanju, sigurnosti umjetne inteligencije i brojnim drugim područjima.

Pozvat ću i vodeće laboratorije koji razvijaju najnaprednije modele na razgovor o tome kako možemo poduprijeti nastojanja industrije da kontrolira brzinu razvoja.

Europa mora razviti i vlastite kapacitete, osobito kako bi zaštitila nacionalnu sigurnost. Moramo ostati u utrci jer je to presudno za našu neovisnost. Stoga moramo snažno povećati računalne kapacitete. Predstavit ćemo svoje zamisli kako to postići na čist i učinkovit način.

Razvit ćemo i nove načine korištenja javnih i privatnih sredstava za ulaganje u najperspektivnija europska novoosnovana poduzeća i kompanije.

Poštovani, ograničavanjem rizika umjetne inteligencije možemo maksimalno iskoristiti njezine prednosti. Već smo mnogo postigli, primjerice u području gigatvornica i tehnološke suverenosti. No sljedeća etapa ove utrke ne odnosi se samo na najnaprednije modele. Slično je bilo s tiskarskim strojem; izumio ga je njemački izumitelj, ali usavršen je i široko primijenjen diljem zapadne Europe.

Oni koji razviju najnapredniju tehnologiju ne moraju nužno iz nje izvući najveću vrijednost. Ključno je stvoriti vrijednost koju umjetna inteligencija još nije ostvarila, premjestiti je sa zaslona u stvarno gospodarstvo i društvo: u tvorničke pogone, bolničke odjele, preciznu poljoprivredu, energetske mreže, autonomnu vožnju i obranu.

Tu se krije prava vrijednost i upravo tu Europa ima velike prednosti. Imamo industrije svjetske klase koje raspolažu najkvalitetnijim podacima. Ti su podaci dragocjeno europsko blago koje može pokretati prilagođene industrijske modele umjetne inteligencije.

Navest ću jedan primjer važan za društvo - probir raka dojke, pitanje za koje se mnogi od vas neumorno zalažu. Mamografski probir smanjuje smrtnost za približno 30 do 40 posto među ženama koje mu se odazovu. Rano otkrivanje bolesti presudno je, a tu može pomoći umjetna inteligencija.

Mamografija potpomognuta umjetnom inteligencijom tijekom probira može ranije otkriti veći broj karcinoma, zahvaljujući čemu više žena može preživjeti. Potrebna nam je umjetna inteligencija u zdravstvu, ali i ovdje moramo postupati na europski način.

Želim li da moj liječnik uz pomoć umjetne inteligencije trenutačno pristupi svim podacima potrebnima za najbolju dijagnozu ili izbor liječenja? Naravno da želim. Želim li da moj liječnik bude robot kojem pomaže umjetna inteligencija? Naravno da ne.

Umjetna inteligencija mora osnažiti liječnike, a ne zamijeniti ih.

To je samo jedan primjer. Sada smo usredotočeni na pet sektora najveće vrijednosti u kojima industrijska umjetna inteligencija ima najveći potencijal: zdravstvo, promet, poljoprivredno-prehrambeni sektor, naprednu proizvodnju te obranu i svemir.

Stižu korjenite promjene

U studenome ćemo u tim sektorima najaviti inicijative koje će donijeti korjenite promjene. Pozvat ćemo države članice, europske zastupnike, industriju i poduzetnike da nam se pridruže u tom ambicioznom europskom projektu.

Naš je pristup jasan. Želimo umjetnu inteligenciju. Želimo da odgovornije stvara veću vrijednost, uz niže troškove i manju potrošnju energije. No prije svega želimo umjetnu inteligenciju u kojoj čovjek zadržava kontrolu.

Poštovane zastupnice i zastupnici, to je naš europski put.

Brojni rizici umjetne inteligencije prelijevaju se i na naše socijalno tržišno gospodarstvo. Nekima ona omogućuje da ubrzaju obavljanje repetitivnih zadataka i bolje iskoriste svoje vještine. No očito je da te koristi nisu ravnomjerno raspoređene među ljudima različitih vještina, generacija i regija.

Akt o kvalitetnim radnim mjestima

Pogledajte mlade ljude i prepreke s kojima se suočavaju već pri prvom ulasku na tržište rada. Naš odgovor mora pratiti brzinu promjena, od obrazovanja do zapošljavanja. Umjetna inteligencija mora pomoći u razvoju vještina, poboljšanju kvalitete radnih mjesta i pružanju pravedne prilike radnicima.

Zato nam je potreban Akt o kvalitetnim radnim mjestima. Donijet ćemo ga do kraja godine.

Poštovane zastupnice i zastupnici, iduće godine obilježit ćemo desetu obljetnicu Europskog stupa socijalnih prava i nastaviti ispunjavati obećanja koja on sadržava.

Pokrenut ćemo Europski dogovor o skrbi kako bismo odgovorili na izazove povezane s demografskim promjenama.

Akt o stanovanju

Upravo smo predložili prvi Akt o stanovanju radi rješavanja problema kratkoročnog najma i špekulacija nekretninama. Jer skrb nije povlastica. Stanovanje nije povlastica. To su prava.

Kada smo prije deset godina proglasili Stup socijalnih prava, svijet je bio drukčiji. Naše se društvo promijenilo, na mnoge načine nabolje, ali na neke i nagore.

Temeljne vrijednosti i prava žena

Danas se dovode u pitanje naše temeljne vrijednosti. Neki čak žele poništiti postignuća u području ženskih prava i vratiti nas u doba u kojem su žene bile građanke drugog reda. Teško smo se izborili za jednako postupanje, jednake mogućnosti i jednaku plaću.

Pogledajte ovu dvoranu. Napokon nas je ovdje mnogo: predsjednica, potpredsjednica, čelnica klubova, povjerenica, zastupnica, članica osoblja i poslužiteljica.

Zato svima koji to trebaju čuti želim poslati vrlo jasnu poruku: žene su ovdje i ostat će ovdje. Nastavit ćemo se svakoga dana zauzimati za svoje vrijednosti. Zato ćemo moj dragi prijatelj António Costa i ja organizirati sastanak na vrhu posvećen očuvanju trajnih načela našeg socijalnog stupa.

Vremena i tehnologije mogu se mijenjati, ali naše vrijednosti ne. U Europi će ljudi uvijek biti na prvom mjestu. Poštovane zastupnice i zastupnici, u ovom vremenu prijelomnih promjena naše blagostanje i sigurnost neće se graditi samo unutar naših granica.

Sporazumi o slobodnoj trgovini

Ove smo godine potpisali sporazume o slobodnoj trgovini s Indijom, Mercosurom, Meksikom, Australijom i Indonezijom. Sada imamo trgovinske sporazume s više od 80 zemalja, više nego itko drugi na svijetu. No poslovni sektor traži još.

Danas mogu najaviti novi međunarodni projekt povezivanja. Njime će se južni Kavkaz i srednja Azija izravno povezati s europskim tržištem, koridorom koji nazivamo Srednjim koridorom.

U okviru strategije Global Gateway nastojat ćemo okupiti do 12 milijardi eura javnih i privatnih ulaganja. Cilj nam je diversificirati prometne pravce, utrostručiti trgovinske tokove i do 2030. godine znatno skratiti vrijeme prijevoza tereta.

Kako bismo to ostvarili, s bugarskim premijerom organizirat ćemo regionalni sastanak na vrhu o povezivanju. Ta su partnerstva strateški izbor Europe, ali i odgovor na raspad međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima.

Neki kao rješenje predlažu samostalno djelovanje, ali za nas to nije opcija. Europa će uvijek predvoditi obranu poretka utemeljenog na pravilima. No više se ne možemo oslanjati samo na njega kako bismo zaštitili svoje interese niti pretpostavljati da će nas njegova pravila zaštititi od složenih prijetnji.

U ovom novom svijetu moramo hitno osmisliti novi oblik partnerstava i graditi globalne koalicije radi otpornosti i zaštite demokracije. I ovdje samo Europa, zahvaljujući svojoj veličini i snazi, može preuzeti vodstvo.

Poziv Kanadi za pridruženo članstvo u Uniji

Zato sam pozvala kanadskog premijera Marka Carneyja.

Mark, vaša prisutnost simbol je trajnog prijateljstva naših naroda. Naše kulturne, povijesne i osobne veze duboko su utkane u naša društva.

Zahvaljujući CETA-i, naša je robna razmjena u manje od deset godina porasla 75 posto. To pokazuje snagu naših trgovinskih sporazuma. Na svijet gledamo istim očima, od umjetne inteligencije i klimatskih promjena do Arktika i geopolitike. Zajedno smo stajali uz Ukrajinu te surađivali na obrani, sirovinama i opskrbnim lancima.

No prije svega, dragi Mark, Europa i Kanada vjeruju u demokraciju. Vjeruju da moć ne pripada najjačima, najbogatijima ni najglasnijima, nego svima nama. Demokracije imaju slobodu odlučiti s kim žele surađivati.

Zato dobrovoljno udružujemo snage.

Od CETA-e prijeći ćemo na Savez za budućnost kako bismo stvorili zajednički prostor blagostanja i gospodarske sigurnosti.

Surađivat ćemo na inteligentnoj proizvodnji, osnovati tehnološki savez i integrirati obrambene industrijske baze. Arktik ćemo pretvoriti u vodeći zajednički projekt. Surađivat ćemo u energetici, području kritičnih minerala i baterija te na umjetnoj inteligenciji, kvantnim tehnologijama, kibernetičkoj i gospodarskoj sigurnosti.

To nije partnerstvo usmjereno protiv bilo koga nego partnerstvo koje jača našu zajedničku snagu. Ukratko, odnose s Kanadom želimo podići na najvišu moguću razinu.

Dragi Mark, rekla sam da hitno moramo osmisliti novi oblik partnerstava. Zato želim surađivati s vama. Dijelimo jedan ocean, iste vrijednosti i jednak pogled na svijet. Sada ćemo zajedno graditi i našu budućnost. Hvala vam što ste ovdje.

Mir Europe je ugrožen

Poštovane zastupnice i zastupnici, europska vjera u suradnju oduvijek je proizlazila iz težnje za mirom. To je naš razlog postojanja. Danas je taj mir ugrožen.

Ruski agresorski rat protiv Ukrajine i dalje bjesni, a prijetnje na našem tlu rastu. Ovoga smo ih tjedna vidjeli u Litvi. Pokušaj napada dronom u Leipzigu najnoviji je dokaz. Moramo jasno reći što je to bilo - napad izveden opremom vojne namjene koji su ruski operativci proveli na europskom tlu.

To nije bio napad samo na jednu državu članicu, nego na cijelu našu Uniju.

Hibridne prijetnje

To nećemo dopustiti. Ne smijemo se zavaravati o tome što se događa. Hibridne prijetnje s kojima se Europa suočava sve su manje hibridne, a sve više stvarni napadi. Kibernetički napadi, sabotaže, podmetanje požara i upadi dronova svakodnevno jačaju. Kako raste razina prijetnje, tako mora rasti i europska spremnost.

Zato ću s visokom predstavnicom i potpredsjednicom predložiti novu europsku sigurnosnu strategiju. Već raspolažemo brojnim alatima i jačamo suradnju s NATO-om. Međutim naše doktrine, institucije i procesi odlučivanja nisu se prilagodili novoj stvarnosti.

Naši su sustavi osmišljeni za drukčiji svijet. Vode ih dobronamjerni pokušaji postizanja konsenzusa i kompromisa, ali moramo razmotriti jesu li još prikladni za svoju svrhu.

Europa, primjerice, treba vlastiti protokol za suzbijanje hibridnih prijetnji. Hitno moramo postići suglasnost o odgovoru na incidente koji ne dosežu prag oružane agresije, ali očito ugrožavaju našu nacionalnu sigurnost. Drugim riječima, potreban nam je mehanizam koji bi nadopunio članak 4. Sjevernoatlantskog ugovora.

Europski članak 4.

Vjerujem da je došlo vrijeme za europski članak 4., odnosno Protokol za izvanredne sigurnosne situacije. Kada bi ga aktivirala jedna država članica, okupile bi se sve države članice kako bi koordinirale europski odgovor, spriječile daljnju eskalaciju i ublažile posljedice.

Vjerujem da moramo otići i korak dalje. Dugo razgovaramo o formatu sastanaka čelnika posvećenom sigurnosti našeg kontinenta, na kojem bi sudjelovali partneri poput Ukrajine, Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške i Kanade.

S obzirom na prirodu i razmjere postojećih rizika, to je sada još hitnije. Zato ćemo predstaviti svoje prijedloge za osnivanje Europskog vijeća sigurnosti.

Hitnost je očita, a načelo jednostavno: europska je sigurnost nedjeljiva.

Poštovane zastupnice i zastupnici, to jedinstvo usmjerava i naš rad na europskoj obrani. Snažan rast obrambenih izdataka doveo je do rekordnih ulaganja u naše kapacitete i oružane snage. Pokreću se novi zajednički projekti, a na europsku opremu trošimo više nego ikada. To našoj industriji donosi veće narudžbe, veću interoperabilnost i veće koristi od ekonomije razmjera. Sada taj pristup moramo podići na novu razinu.

Rat u Ukrajini pokazao nam je važnost strateških potpornih sposobnosti. Riječ je o ključnoj imovini za potporu i povećanje snage na kojoj počiva svaka vjerodostojna obrana, od protuzračne i proturaketne obrane do strateškog prijevoza i nadopunjavanja goriva u zraku te od svemirskih do kibernetičkih kapaciteta.

Ti su sustavi nužni i potrebno nam ih je više. Europa ima razmjere potrebne za njihovu uspostavu samo ako djeluje zajednički. To jedinstvo usmjerava i naš rad na europskoj obrani.

Ulaganje u oružane snage i obranu

Snažan rast obrambenih izdataka doveo je do rekordnih ulaganja u naše kapacitete i oružane snage.

Pokreću se novi zajednički projekti, a na europsku opremu trošimo više nego ikada. To našoj industriji donosi veće narudžbe, veću interoperabilnost i veće koristi od ekonomije razmjera. Sada taj pristup moramo podići na novu razinu.

Rat u Ukrajini pokazao nam je važnost strateških potpornih sposobnosti. Riječ je o ključnoj imovini za potporu i povećanje snage na kojoj počiva svaka vjerodostojna obrana, od protuzračne i proturaketne obrane do strateškog prijevoza i nadopunjavanja goriva u zraku te od svemirskih do kibernetičkih kapaciteta.

Ti su sustavi nužni i potrebno nam ih je više. Europa ima razmjere potrebne za njihovu uspostavu samo ako djeluje zajednički. Zato mogu najaviti novi Europski instrument za strateške potporne sposobnosti, potpuno usklađen s NATO-om. Samo snažan i vjerodostojan europski obrambeni položaj jamčit će našu sigurnost.

Ne smije biti nikakve dvojbe: Europa će braniti svaki četvorni metar svojeg teritorija.

Teška zima za Ukrajinu

Poštovane zastupnice i zastupnici, što to znači svakodnevno nam pokazuju žene i muškarci iz Ukrajine.

Znamo da će predstojeća zima biti teška za Ukrajinu. No znamo i da sjevernokorejske rakete i ruski dronovi ne mogu slomiti ukrajinski duh otpora. Ukrajinci se imaju za što boriti. Bore se za opstanak svoje države, svoj identitet i slobodu. Bore se i za našu slobodu i pravo na samoodređenje.

Naša je zadaća nastaviti im pružati najveću moguću potporu. Konkretno, to prije svega znači da ćemo Ukrajinu tijekom najteže ratne zime podupirati snažnije nego ikada. S partnerima ćemo pružiti humanitarnu pomoć te ojačati ukrajinsku opskrbu energijom i sustav grijanja.

Drugo, ojačat ćemo ukrajinsku protuzračnu obranu. Posljednjih tjedana prvi put dogovorili smo kupnju američkih protuzračnih projektila Patriot. Sada ih hitno treba isporučiti. Istodobno moramo surađivati kako bismo smanjili ovisnost o samo jednom dobavljaču. Zato s Ukrajinom želimo razviti pristupačan i modularan sustav proturaketne obrane.

Projekt Freya

Središnji dio te suradnje jest Freyja. U tom projektu povezujemo ukrajinsko borbeno iskustvo i inovativnost s europskim tehnološkim vodstvom i, naravno, našim znatnim proizvodnim kapacitetima.

Freyja je tek početak. Potrebno je učiniti još mnogo toga. Preostalim sredstvima iz instrumenta SAFE pokrenut ćemo novi program zajedničkih projekata s ukrajinskim poduzećima.

Treće, pooštrit ćemo sankcije Rusiji. Pritisak na Rusiju mora nastaviti rasti. Za to nisu uvijek potrebne nove sankcije, nego prije svega dosljedna provedba postojećih.

Naše sankcije bole i rusko gospodarstvo izlažu golemom pritisku. Rusija ih na sve načine pokušava zaobići, pa moramo zatvoriti svaku rupu.

Jer, poštovane zastupnice i zastupnici, ovoga su ljeta ukrajinski gradovi svakodnevno bili izloženi uzastopnim napadima. U Krivom Rihu ruski su dronovi usred dana pogodili prepun trgovački centar. Potom su napali drugi put, namjerno ciljajući spasioce koji su pohitali pomoći.

To nije samo rat. To je smišljena strategija terora. Ukrajinci su nebrojeno puta dokazali da njihov duh ne može biti slomljen. Ovoga je ljeta jedna djevojčica cijelom svijetu pokazala istinsko značenje te snage', rekla je Von der Leyen pa ispričala priču o šestogodišnjoj Saši koju je gotovo ubio ruski dron.

'Kada je počeo rat, Saša je bila šestogodišnja djevojčica s velikom strašću. Više od svega voljela je gimnastiku. No jednoga sunčanog dana u svibnju ruski projektil pogodio je njezin dom. Saša je izvučena ispod ruševina i provela je dva tjedna u komi. Kada se probudila, otkrila je da je zauvijek izgubila lijevu nogu. Činilo se da se njezin san srušio s njezinom kućom. No Saša nije odustala. Samo sedam mjeseci nakon napada vratila se u gimnastičku dvoranu s novom protezom. Trenirala je više nego ikada i počela osvajati zlato za zlatom.

Ovoga je ljeta putovala svijetom u sklopu turneje Ples slobode. Želi svijetu prenijeti priču o ukrajinskoj otpornosti u borbi za slobodu. Nadahnula je ljude kod Eiffelova tornja i na Times Squareu, u Riju i Tokiju. Danas tu poruku želi prenijeti upravo ovdje, u srcu Europe.

Poštovane zastupnice i zastupnici, pozdravimo Sašu. Velika si inspiracija svima nama. Slava Ukrajini!' rekla je Von der Leyen.

O patnji u Gazi i Izraelu

'Duboka patnja u Gazi i nekontrolirano nasilje doseljenika na Zapadnoj obali snažno su pogodili Europljane. Odluka izraelske vlade da nastavi s nezakonitim projektom naselja E1 je neprihvatljiva.

Prošle sam godine pozvala Europu na djelovanje i predložila niz mjera.

Mnogim Europljanima teško pada to što države članice nisu uspjele okupiti potrebnu većinu za jedinstven odgovor. Neke su države članice samostalno poduzele određene korake dok druge razmišljaju o tome.

Kada je Europa podijeljena, ne može utjecati na tijek događaja. Mjeseci koji slijede bit će presudni za tu regiju. Unatoč izazovima, Europa predvodi pružanje potpore Palestincima.

Dostavili smo više pomoći nego itko drugi. Putem Skupine donatora za Palestinu i inicijative Tim Gaza okupili smo 65 izaslanstava. Zajedno smo obećali gotovo milijardu eura za obnovu Gaze i potporu modernoj Palestinskoj samoupravi.

Europa podržava pravo Izraela na samoobranu. Palestinski narod ima jednako pravo živjeti sigurno i dostojanstveno. Uloga je Europe održati živom nadu u rješenje s dvije države.

Migrantska kriza

U cijelom ovom govoru govorila sam o potrebi zajedničkog europskog djelovanja jer nam u suprotnom prijeti razjedinjavanje. Ta je stvarnost ovoga ljeta ponovno stavljena na kušnju na našim granicama.

Od istočnih granica do obala Krete i cijelog Sredozemlja te, naravno, tijekom krize u Ceuti. Ti se događaji razlikuju po prirodi, ali imaju dvije zajedničke značajke. Prva je iskorištavanje ranjivih ljudi. Iskorištavaju ih bešćutni trgovci ljudima i krijumčari, ali i naši protivnici. Zato smo predložili sustav sankcija kojim ćemo kriminalce pogoditi ondje gdje najviše boli.

Time dolazim do druge sličnosti. Sve su naše vanjske granice europske granice. Zato se želim izravno obratiti građanima Španjolske. Granica Ceute europska je granica. Ceuta je Španjolska. Ceuta je Europa. Europa će biti uz vas.

Pakt o migracijama u azilu

Jedino je rješenje europsko rješenje, odnosno Pakt o migracijama i azilu. Nakon godina rada konačno imamo zajednički europski okvir koji svima daje odgovornost i od svih zahtijeva solidarnost. Sada ga treba u cijelosti provesti.

Na dobrom smo putu. U protekle dvije godine zabilježili smo pad nezakonitih dolazaka od 55 posto, a ove godine dodatnih 35 posto. To je stvaran napredak.

No događaji ovoga ljeta pokazuju da se naši alati moraju razvijati, osobito za krizne situacije. Europa mora u svakom trenutku imati sredstva za zaštitu svojih granica, posebno u scenarijima u kojima se masovna kretanja stanovništva namjerno izazivaju i koriste kao oružje. Zato ćemo predložiti novi europski okvir za odgovor na izvanredne situacije.

Aktivirat će se samo prema strogo određenim kriterijima. U tim će slučajevima omogućiti vremenski ograničena i precizno definirana odstupanja od uobičajenih postupaka.

Poruka Europe jasna je: uvijek ćemo poštovati svoje vrijednosti i temeljna prava, ali nikada nećemo pristati na kompromise kada je riječ o zaštiti naših granica. Mi Europljani odlučujemo tko dolazi u našu Uniju i pod kojim okolnostima, a ne krijumčari i trgovci ljudima.

'Dodatno jačamo Frontex'

Zato dodatno jačamo Frontex, osobito radi ubrzavanja povrataka. Poboljšat ćemo sustave ranog upozoravanja, među ostalim u suradnji s trećim zemljama. Pobrinut ćemo se da prijetnje možemo otkrivati i predviđati na internetu. Nastavit ćemo se baviti i temeljnim uzrocima nezakonitih migracija.

Moramo surađivati sa susjednim zemljama kako bismo potaknuli ulaganja i mladima pružili stvarne mogućnosti, da ne budu prisiljeni kockati se vlastitim životom. Potrebni su poslovi, vještine, obrazovanje i naukovanje.

Zato danas najavljujem novu Mediteransku inicijativu za vještine i zapošljavanje mladih. Tako možemo smanjiti nezakonite migracije, očuvati prava osoba koje traže zaštitu, olakšati sigurne i zakonite migracije putem novih pristupnih ureda u partnerskim zemljama te zaštititi slobodu našeg šengenskog prostora. Prije svega, time dokazujemo da Europa može djelovati zajednički.

Ugrožena europska demokracija

Poštovani, potreba za zajedničkim europskim rješenjima važnija je nego ikada jer je ugrožena i naša europska demokracija.

Mnogo smo puta vidjeli pokušaje da nas se dezinformacijama i stranim upletanjem podijeli te potkopa povjerenje u demokratske institucije i slobodne medije. Izborne kampanje truju se stranom propagandom, a teorije zavjere grade na viralnim videosnimkama izrađenima tehnologijom deepfake.

To je kognitivno ratovanje. U Europi oblikujemo vlastita mišljenja na temelju pristupa pouzdanim i neovisnim informacijama. Tako raspravljamo, postižemo kompromise i pronalazimo rješenja, čak i za kontroverzna pitanja. Ta je otvorenost naša najveća snaga, ali naši je protivnici koriste kao oružje kako bi iskrivili raspravu i istinu.

Zato moramo imati zajedničke kapacitete za predviđanje, otkrivanje i odgovor. Prošle sam godine najavila Centar za demokratsku otpornost. On već djeluje u suradnji sa svim državama članicama i ovim Parlamentom. Pojačat ćemo rad i udružiti resurse s državama članicama i drugim dionicima.

Zato moramo imati zajedničke kapacitete za predviđanje, otkrivanje i odgovor. Prošle sam godine najavila Centar za demokratsku otpornost. On već djeluje u suradnji sa svim državama članicama i ovim Parlamentom. Pojačat ćemo rad i udružiti resurse s državama članicama i drugim dionicima.

No ne smijemo se zavaravati. Prijetnje našim demokracijama ne dolaze samo izvana. Svjedočimo rastu protudemokratskih i protueuropskih snaga i svjesni smo rizika.

Ipak, ništa nije neizbježno. Pogledajte Mađarsku. Dvanaesti travnja dugo će nam ostati u sjećanju. Tog je dana mađarski narod uzeo budućnost u svoje ruke. Izabrao je demokraciju. Izabrao je Europu. Vratio je Mađarsku onamo gdje pripada, u samo srce naše Unije.

Počelo se poništavati višegodišnje nazadovanje. Ubrzava se borba protiv korupcije i zarobljavanja države. Ostvaruje se stvaran napredak u području temeljnih prava i akademskih sloboda, a sada su odblokirane i milijarde eura ulaganja u Mađarsku.

Pred nama je, naravno, još mnogo posla. No to pokazuje da se upornost isplati. Zahvaljujući našim izvješćima o vladavini prava svi se problemi sada rano otkrivaju i rješavaju dijalogom. Zahvaljujući ovom Parlamentu ojačali smo vezu između financiranja i poštovanja vladavine prava.

U sljedećem dugoročnom proračunu moramo otići još dalje. Poštovanje vladavine prava i temeljnih prava mora biti uvjet za korištenje europskih sredstava. Ono mora biti u središtu proračuna, sada i ubuduće.

Poštovane zastupnice i zastupnici, srž demokracije čini pravo ljudi da odaberu društvo u kojem žele živjeti.

O djeci i pametnim telefonima

Danas je velik dio te moći oduzet roditeljima. Mladi Europljani sada svakodnevno provode od četiri do šest sati pred ekranima. Djecu se uvlači sve dublje u sadržajne tokove osmišljene tako da ih zadrže u beskonačnom skrolanju. Svjedočimo masovnom zarobljavanju naše djece, njihove pozornosti, koncentracije i uma. Time im se oduzima djetinjstvo.

Djeci treba vrijeme da razviju vlastitu osobnost i odrastaju s drugima. Moraju se suočiti sa svim emocijama i odlukama koje donosi stvarni život. Potrebno im je čak i vrijeme za dosadu jer upravo tada moraju upotrijebiti maštu. Tada moraju razgovarati, slagati se i ne slagati, oblikovati mišljenje i promijeniti ga.

Kada dijete ima pametni telefon, sve mu se to oduzima. Roditelji danonoćno gledaju posljedice: nedostatak sna, tjeskobu, pa čak i samoozljeđivanje.

U sve većem broju slučajeva događaju se i tragedije sa smrtnim ishodom, poput one koja je pogodila Oléu, 14-godišnju djevojčicu iz Belgije.

Oléa si je prije točno mjesec dana oduzela život. Bila je žrtva internetskog zlostavljanja. Priča je toliko tragična i bolna da nisam bila sigurna trebam li je uvrstiti u ovaj govor.

No Oléina majka tako je dirljivo govorila o svojoj kćeri i tako se strastveno zauzela za sprečavanje sličnih tragedija da želim dostojno prenijeti njezine riječi. Zato ću ih izgovoriti na francuskom, kao što ih je izgovorila ona: 'Uvjerena sam da bi moja kći i dalje bila ovdje da nije bilo tih sveprisutnih mreža. Ovo je previše.'

Poštovane zastupnice i zastupnici, u pravu je. Ovo je previše. Dosta je.

Stiže Akt o zaštiti djece

Okupila sam posebno povjerenstvo stručnjaka. Razgovarali smo s mladima i proučili poteze Australije i drugih zemalja koje su već djelovale. Sada je vrijeme da djeluje Europa.

Komisija će sutra predložiti Akt o zaštiti djece. Primijenit ćemo postupan i diferenciran pristup. Svaka dob ima svoje posebnosti pa će za svaku biti prilagođena i razina zaštite. Osobe mlađe od 15 godina neće moći imati osobni račun, a mlađima od 13 godina društvene mreže neće biti dostupne.

To znači da će djeca u dobi od 13 do 15 godina moći imati samo ograničene račune koje uspostavljaju i nadziru roditelji, s ograničenim funkcijama i vremenom korištenja. Za korisnike u dobi od 15 do 18 godina platforme će morati osigurati siguran dizajn.

Svjesna sam da se mnogima moć velikih tehnoloških kompanija čini golemom i nesavladivom. No ja se s time ne slažem.

Ne moramo prihvatiti značajke koje izazivaju ovisnost. Ne moramo prihvatiti uvlačenje djece u sve ekstremnije sadržaje. Ne moramo prihvatiti da se fotografije djevojčica upotrebljavaju za izradu seksualiziranih sadržaja uz pomoć umjetne inteligencije.

Zato prebacujemo teret dokazivanja.

Platforme će morati dokazati da su sigurne. Jer nije riječ o tome da naši maloljetnici pristupaju društvenim mrežama, nego o tome kada i kako društvenim mrežama dopuštamo pristup maloljetnicima.

Europa ima moć djelovati. Mi određujemo svoja pravila, a ne velike tehnološke kompanije.

O proširenju Europske unije

Poštovane zastupnice i zastupnici, sve to pokazuje što Europa može postići u pitanjima koja su doista važna. Međutim moramo ponovno osvojiti srca Europljana i stvoriti osjećaj pripadnosti nečemu većem od nas samih. Pripadnosti zajedničkom domu. Sigurnosti da ćemo kao Europljani uvijek biti jedni uz druge.

Dovoljno je pogledati izvan naših granica da bismo shvatili koliko je europska ideja još živa. Pogledajmo Ukrajinu i Moldovu, zapadni Balkan i sve druge zemlje u blizini naše Unije. Budući da je njihova budućnost u našoj Uniji, uskoro ćemo predložiti planove za najnaprednije kandidatkinje.

Proces će i dalje ovisiti o zaslugama. Ponavljam: o poštovanju naših vrijednosti nema pregovora.

O sprovodu Ratka Mladića

Užasnule su me snimke s prošlotjednog pokopa Ratka Mladića u Beogradu. Počinio je najstrašnije zločine protiv čovječnosti. Veličanju ratnih zločinaca jednostavno nema mjesta u Europskoj uniji. Sve žrtve ratova na području bivše Jugoslavije zaslužuju da ih se sjećamo, a sve njihove obitelji zaslužuju naše suosjećanje.

To je ono što branimo kao Unija: istinu, pravdu i poštovanje svojih vrijednosti. Europa će uvijek ostati vjerna svojim vrijednostima. Naša je Unija rođena kao mirovni projekt kako bi naša tragična prošlost mogla ustupiti mjesto zajedničkoj budućnosti Europljana.

Desetljećima poslije milijuni ljudi i dalje u Europi vide obećanje, katkad čak iz daleke Kanade. Unatoč tome, često zaboravljamo koliko je to obećanje još snažno.

Nakon rata, 1948. godine, održan je Kongres Europe. Okupio je najveće umove našeg kontinenta kako bi razmišljali o budućnosti europske suradnje i pomogli razvoju naše europske ideje. Kao društvo moramo ponovno otkriti tu sposobnost promišljanja Europe.

Pokreće se novi Kongres Europe

Iduće ćemo godine obilježiti povijesnu 70. obljetnicu Rimskih ugovora. Tom prigodom danas najavljujem pokretanje novog Kongresa Europe, koji će okupiti najveće mislioce i književnike, umjetnike i znanstvenike, građane i civilno društvo.

Potrebni su nam naši najbistriji umovi iz cijele Unije i s cijelog kontinenta. Zajedno će razviti viziju sposobnu nadahnuti novu generaciju Europljana i ponovno probuditi europsku maštu kako bi sljedeća generacija mogla napisati vlastitu povijest.

Nikada nemojmo zaboraviti kako je rođena naša Unija. Narodi koji su toliko dugo međusobno ratovali udružili su se kako bi izgradili zajedničku sudbinu. Sudbinu mira, blagostanja, demokracije i slobode.

Nikada nisu zapisali koliko će nas daleko ta sudbina odvesti. No svaka je generacija gradila na nasljeđu prethodne, korak po korak, kamen po kamen.

Naravno, i dalje postoje naše nesavršenosti, raznolikost i razlike. Ali upravo one Europu čine našom Europom. Našim zajedničkim domom.'