RESTRUKTURIRANJE SVEUČILIŠTA

'Zakonima o visokom obrazovanju Vlada napušta uranilovku'

  • Autor: Andreja Žapčić
  • Zadnja izmjena 21.06.2011 14:45
  • Objavljeno 21.06.2011 u 13:03
Premijerka Jadranka Kosor i ministar obrazovanja i sporta Radovan Fuchs

Premijerka Jadranka Kosor i ministar obrazovanja i sporta Radovan Fuchs

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX /

Usprkos mnogim kritikama i velikom nezadovoljstvu dijela stručne javnosti, Vlada je odlučila 'napustiti uranilovku' i s današnje je sjednice Saboru poslala prijedloge zakona o znanstvenoj djelatnosti, visokom obrazovanju i sveučilištu kao novom institucionalnom okviru za prijeko potrebno restrukturiranje visokog obrazovanja i znanosti

Da se sa zakonima i restrukturiranjem kasni, priznao je i resorni ministar Radovan Fuchs, ali ostale je kritike odbacio, baš kao i premijerka Jadranka Kosor. 'Vrijeme je da i Hrvatska započne s reformiranjem svojeg znanstveno-obrazovnog sustava u skladu s potrebama gospodarskog oporavka i razvoja društva, jer u tome prilično kasni; naime, slične su reforme u zemljama Europske unije počele još prije 20 godina', upozorio je Fuchs. 'Postupak usvajanja zakonskih prijedloga bio je vrlo transparentan, trajao je šest mjeseci i u raspravu su se mogli uključiti svi zainteresirani', istaknuo je Fuchs, ali je Kosor unatoč tome dodala da prijedlog ide u saborsku proceduru na prvo i drugo, pa ako treba i treće čitanje, jer je 'riječ o zakonima koji su od velike važnosti za budućnost Hrvatske, za njih je Vlada dobila potporu i socijalnih partnera, a restrukturiranje visokog obrazovanja važno je i u kontekstu ulaska Hrvatske u EU'.

'Novim se zakonima jača autonomiju sveučilišta i omogućuje bolja integracija nekih sveučilišta, pogotovo starijih, koja su dosad djelovala dezintegrirano. Uvodi se kategorija financiranja po principu programskih ugovora, umjesto od godine do godine što će sveučilištima omogućiti bolje planiranje poslovanja u razdoblju od tri godine', objasnio je Fuchs.

Posebno se osvrnuo na Sveučilišno vijeće, koje je izazvalo dosta prijepora u javnosti, kazavši da će ono 'sastavljeno od devet članova (četiri predlaže Senat, četiri Vlada, a devetog njih osam međusobnim dogovorom), nadzirati financije i trošenje novca poreznih obveznika unutar samog sustava'. Pritom je naglasio da je to 'nužno što pokazuju i zadnji nalazi državne revizije, koji su utvrdili neka vrlo ozbiljna kršenja zakona'.

Fuchs je ponovio da se 'predloženim zakonima osigurava javna dostupnost visokog školstva svima koji to žele i mogu; naime, upisnine će se financirati iz proračuna pri upisu na prvu godinu i pri svakom daljnjem upisu za studente koji redovito izvršavaju svoje obveze, a plaćat će ih neredovni studenti, i to u iznosu od 60 posto prosječne plaće, što sada iznosi 3.200 kuna'.


'Rasprava se vodila o nebitnim pitanjima za visoko obrazovanje'

'Hrvatskoj, našoj najljepšoj dragoj domovini, potrebni su visokoobrazovani ljudi', zavapio je Fuchs, a potom se u opširno iskazivanje svojega oduševljenja upustio potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac. 'Predloženim se reformama napušta uravnilovka i uvodi konkurencija među sveučilištima, pa više neće biti svejedno gdje je netko diplomirao, već će se gledati i na kojem fakultetu je studirao', istaknuo je Uzelac, koji smatra da se u 'raspravi koja se dosad vodila oko ovih zakona, radilo o ne osobito značajnim pitanjima za razvoj visokog obrazovanja'.

Uzelac je osobito istaknuo na 'potrebu uvođenja tržišnih veza između gospodarstva i visokog obrazovanja', ali i upozorio da se 'pritom ne zanemari humanističke znanosti, koje teško mogu izazvati interes na tržištu, no važne su za cjeloviti razvoj društva, u kojemu će prvi put', uvjeren je Uzelac, 'zahvaljujući predloženim zakonima porasti i broj visokoobrazovanih, ali i kvaliteta njihova obrazovanja'.

Komentirajući novinarima nakon sjednice Vlade nezadovoljstvo dijela javnosti novim zakonima o visokom obrazovanju, Fuchs je kazao da je 'dosad najveći problem bila relativna nekooperativnost zagrebačkog sveučilišta Alekse Bjeliša'. 'Nije problem u novcu jer imamo jasne pokazatelje temeljem izračuna Ministarstva financija i financijskih stručnjaka da uvođenjem sustava upisnina sveučilišta ništa ne gube. To znači da ona neće biti na gubitku zbog ograničavanja upisnina na 60 posto prosječnog dohotka za neredovite studente i omogućavanja besplatnog studiranja svim redovitim studentima', objasnio je Fuchs.

U konkretnim brojkama gledano, država će u tu svrhu morati osigurati 43 milijuna kuna za 2012. te 143 milijuna kuna za 2013. godinu, dodao je Fuchs, koji nije želio komentirati nalaze državne revizije po kojima ispada da su neki članovi akademske zajednice zarađivali na studentima. Kazao je samo da 'na fakultetima radi puno ljudi koji časno i savjesno obavljaju svoj posao, ali revizija pokazuje da ima i onih koji su prekršili čitav niz zakona'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi